Teško je više i pronaći atribute za ovaj iscrpljujući (jedan od najdugotrajnijih u novijoj povijesti) toplinski val, koji se silovito, već tjednima obrušava na naše područje, donoseći rekordne ekstremne temperature zraka, ali i oborinski deficit koji već ozbiljno zabrinjava.
Dok policija još uvijek obavlja službene izvide, posebice u dijelu koji se tiče biotskih čimbenika, kada je riječ o onim abiotskima meteorološki prst krivice za strašnu omišku vatrenu katastrofu možemo uperiti i u nemilosrdni toplinski val, od čijeg su se djelovanja stvorili preduvjeti za galopirajuću vatrenu stihiju koja je gutala sve pred sobom brže negoli u kakvom filmu katastrofe.
Požar stoljeća
Kombinacija višetjedne suše, visokih temperatura i jakog vjetra dramatično je promijenila ponašanje šumskog goriva (ukupna količina živog i mrtvog biljnog materijala – organske tvari – iznad mineralnog sloja tla, koji se u određenim uvjetima može zapaliti i gorjeti) na omiškim padinama, pretvarajući ga u (lako)visokozapaljivi materijal.
Glavni motor ove katastrofe bila je vrlo jaka bura koja ne samo da je svojim udarima nemilosrdno raspirivala frontu, već je podizala goruće komade kore i češera stotinama metara visoko i nosila ih daleko ispred glavne linije vatre, a takvi užareni prirodni projektili stvarali su na desetke novih žarišta vatre i onemogućavali postizanje stabilne linije obrane.
Pod utjecajem višetjedne suše, ekstremnih temperatura zraka i fenske bure, vrijednosti sadržaja vlage sitnog površinskog goriva (suha trava, makija, sloj borovih iglica) imale su kritično niske vrijednosti i bile su nedovoljne da se odupru vatrenoj stihiji, proces paljenja materijala bio je trenutačan.
Također, u obzir valja uzeti i specifičnu orografiju opožarene površine, odnosno, kombinacija niskog raslinja i visoke šume na strmim omiškim padinama stvorila je tzv. "efekt ljestava", omogućivši prizemnom požaru da se trenutačno pretvori u najintenzivniji oblik šumskog požara uslijed kojeg se oslobađa enormna količina toplinske energije – požar krošnje. Također, zbog strmog terena toplina je predgrijavala i isušivala vegetaciju iznad fronte, uzrokujući ekstremno brzo širenje vatre uzbrdo i prije fizičkog kontakta.
Nema sumnje, velika vatrena omiška katastrofa bit će u budućnosti tema mnogih znanstvenih istraživanja u području šumarstva i geofizike.
Kraj (i nastavak) toplinskog vala
Vratimo se u meteorološku stvarnost, iako je u dijelu medija već oglašen udarac na aktualni toplinski val, morat ćemo vas, makar dijelom, i razočarati, u Dalmaciji će u odnosu na kontinentalni dio domovine promjena vremena (i oborine) biti poprilično skromna. Utorak u Dalmaciji donosi privremenu destabilizaciju atmosfere uz, povremeno i lokalno, pljuskove praćene grmljavinom, naročito u njezinoj unutrašnjosti. Spomenute oborine lokalnog karaktera nipošto neće popraviti negativnu oborinsku bilancu ispod Svetog Roka.
Za utjehu, maksimalne temperature zraka bit će oko organizmu prihvatljivih tridesetak stupnjeva Celzijevih. Iz rubrike dobrih meteoroloških vijesti izdvajamo i nekoliko svježih i ugodnih noći u Zagori.
Nakon kratkog i lokalnog osvježenja toplinski val će brzo "zbiti" svoje redove i nastaviti tamo gdje je stao, srećom, uz ne toliko ekstremne vrijednosti temperatura zraka kao ranije.
Ljeto se nastavlja, ozbiljne ciklone u kolovozu nema na vidiku...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....