Obistinila se u utorak ujutro "želja" zamjenice ŽDO-a Split koja je prije koji dan, iznoseći završne riječi, zatražila "zatvorsku kaznu u duljem trajanju obzirom na prethodnu osuđivanost, brutalnost i bešćutnost pri počinjenju kaznenog djela" za 31-godišnjeg Ivana Kelama iz Kaštel Kambelovca i Tonćija Čulića (32) iz Splita kojima se sudilo za protupravno oduzimanje slobode i razbojstvo.
Sudsko vijeće pod predsjedanjem sutkinje Ivane Kanaet Samardžić osudilo je nepravomoćno Kelama na pet godina za razbojstvo, četiri godine za protupravno oduzimanje slobode na okrutan način te mu je opozvana i uvjetna presuda od 10 mjeseci pa je sad kažnjen s jedinstvenih sedam godina robije. Čulić je prošao nešto bolje jer mu je za razbojstvo dosuđeno četiri godine, a za protupravno oduzimanje slobode tri godine pa je to objedinjeno u jedinstvenih pet i pol godina zatvora.
Spomenimo da je objava presude kasnila 25 minuta, na što je upozorila i predsjednica sudskog vijeća, budući da iz splitskog zatvora (opet) nisu bili u stanju organizirati se i dovesti Čulića na vrijeme, za razliku od njihovih kolega iz zatvora u Gospiću, udaljenom 200-njak kilometara od Splita, koji su na vrijeme stigli na objavno ročište.
Kad je čuo koliko je dobio, Kelam se samo cinično nasmijao pogledavši prema Čuliću koji je, pak, na sudskom hodniku dobacio zamjenici ŽDO-a da će "ova presuda sigurno pasti".
Obzirom na to da su sankcije više od pet godina, po sili zakona ostaju obojica u istražnom zatvoru koji se Kelamu računa od 2. prosinca prošle godine. Čuliću se, pak, istražni zatvor u ovom slučaju počinje računati od trenutka od kada mu istekne istražni zatvor određen krajem svibnja ove godine kada je uhićen za nanošenje teških tjelesnih ozljeda jer je na terasi jednog lokala na Pujankama pretukao muškarca jer se ovaj navodno viđao s njegovom djevojkom. Slomio mu je rebra, kosti lica i vratne kralješke.
Dakle, optužnica ŽDO-a ih je teretila da su 21. srpnja prošle godine, u večernjim satima, u Osječkoj ulici ušli u stan koji koristi L.A. i odmah nakon ulaska Kelam ga je zarezao nožem po ruci. Kad je ovaj pao na pod, Kelam ga je, kako bi ga onemogućio u pružanju otpora i kretanju, zavezao kabelima za punjenje mobitela. Govoreći mu "di je lova, daj lovu", nožem ga je zarezao po glavi i po desnoj strani rebara te ga je nogama tukao po tijelu i glavi. Žrtva mu nije dala novac, a onda je Kelam počeo pretraživati stan kako bi našao što vrijedi uzeti. Dok je "prekapao" po stanu, Čulić je nadzirao žrtvu pritiskujući ga nogom.
Kad je Kelam pronašao tisuću i pol eura, par okruglih naušnica od žutog zlata, dva mobitela marke Samsung S24 i Xiaomi Poco X3 te ključeve vozila Citroen C3, bilo je vrijeme za "povlačenje". Uzeli su sve i svjesni da je žrtva vezana i ozlijeđena, ostavili su ga na podu kuhinje bespomoćnog, vezanog i ozlijeđenog te su zaključali vrata stana, onemogućivši mu da iziđe iz stana. Odvezli su se njegovim vozilom, a on se tek nakon pet dana uspio odvezati te kroz prozor vikati tražeći pomoć. Čuo ga je prolaznik te pozvao policiju i bravara koji je uspio otvoriti stan.
Nakon što su uhićeni, Kelam i Čulić negirali su da su počinili to za što ih se tereti. Žrtva je podnijela kaznenu prijavu protiv Kelama osobno, a Čulića je poslije prepoznao u policiji. No, u istrazi i na suđenju je "okrenuo" ploču govoreći kako Čulić nije uopće bio u njegovu stanu te da je tijekom prepoznavanja "vrlo loše vidio" i to tri-četiri manje i jednu veću siluetu i pokazao je na najveću. Za Kelama je rekao da ga ne poznaje te da Kelam i Čulić nisu bili oni koji su ga napali, izrezali nožem, izudarali, vezali kabelom mobitela, ostavili ga takvog vezanog i zaključali stan te mu ukrali auto.
Ovakav zaokret u iskazu tužiteljica Žarković objasnila je, uz ostalo, i činjenicom da je Čulić nakon obavljenog prepoznavanja i nakon što je izašao iz zatvora gdje je bio zbog drugog slučaja, posjetio žrtvu u stanu kako bi "razgovarali, a logično je zaključiti koji je bio razlog Čulićevog dolaska...".
Za razbojništvo počinjeno uz uporabu oružja ili opasnog oruđa propisano je od tri do dvanaest godina zatvora, dok je za protupravno oduzimanje slobode koje je počinjeno na okrutan način propisano od jedne do deset godina robije. A za ŽDO ovo jest bilo okrutno oduzimanje slobode jer su počinitelji bili svjesni da je žrtva ozlijeđena, da je vezana i zato ne može konzumirati hranu, a posebice vodu po izrazito vrućem vremenu koje je tada bilo, no usprkos tome su ga takvog ostavili na podu stana.
S druge strane, odvjetnički dvojac Vinko Gulišija i Marin Radić koji su branili Kelama i Čulića pokušali su uvjeriti sudsko vijeće da ŽDO nije ponudilo nijedan "pravno valjan, logičan i nesporan dokaz kojim bi se utvrdilo postojanje osnovane sumnje da su njihovi klijenti napravili to za što ih se tereti". Obojica su zatražili oslobađajuće presude pozivajući se na načelo "In dubio pro reo" (ako nakon provedenog postupka i ocjene dokaza ostane sumnja o odlučnim činjenicama, sud je dužan riješiti dvojbu na način koji je povoljniji za okrivljenu osobu - op.a.)
No, nikakvi argumenti obrane nisu pomogli. Za sad.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....