Među dalmatinskim vinogradarima se sve češće spominje jedna tema koja posljednjih godina izaziva zabrinutost diljem hrvatskih vinogorja, a to je zlatna žutica vinove loze. Bolest koja je već prouzročila velike štete u kontinentalnoj Hrvatskoj i Istri još nije službeno potvrđena u Dalmaciji, no njezin najvažniji prijenosnik, američki cvrčak (Scaphoideus titanus), već je prisutan na području Pelješca i drugih južnodalmatinskih vinogorja.
Za vinogradare koji generacijama njeguju plavac mali i od njega stvaraju neka od najpoznatijih hrvatskih vina, sama činjenica da je prijenosnik bolesti stigao na Pelješac dovoljan je razlog za zabrinutost.
– Pratimo što se događa u drugim dijelovima Hrvatske i Europi. Kada čujete da ljudi moraju krčiti cijele vinograde zbog zlatne žutice, nije vam svejedno. Kod nas je vinograd više od posla, on je dio identiteta svake obitelji – govore nam pelješki vinogradari, koji se slažu da bi eventualna pojava bolesti mogla imati nesagledive posljedice za budućnost proizvodnje vina i lokalno gospodarstvo.
– Pelješac živi od vina. Dovoljno je pogledati Dingač i Postup. Ako bi se bolest pojavila i proširila, posljedice ne bi osjetili samo vinogradari nego i turizam, ugostiteljstvo i cijela zajednica – kažu dugogodišnji vinogradari.
Bolest koja uništava vinograde
Zlatna žutica vinove loze, čiji je uzročnik fitoplazma Flavescence dorée, jedna je od najopasnijih bolesti vinove loze u Europi. Zaraženi trsovi postupno slabe, listovi mijenjaju boju i uvijaju se, mladice ne odrvenjuju pravilno, a grozdovi se suše i propadaju, pa u konačnici biljka odumire.
Najveći problem predstavlja činjenica da ne postoji učinkovito liječenje. Jedina mjera nakon potvrde zaraze jest uklanjanje i uništavanje zaraženih trsova kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti.
Upravo zbog toga stručnjaci godinama upozoravaju da je prevencija ključna.
Prema posljednjim podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), zlatna žutica i dalje uzrokuje značajne štete u vinogradima kontinentalne Hrvatske i Istarske županije. Zbog ozbiljnosti situacije određena su posebna demarkirana područja u kojima se provode stroge fitosanitarne mjere za suzbijanje bolesti i sprječavanje njezina širenja.
Iako dalmatinska županija trenutačno ne pripada područjima u kojima je bolest potvrđena, stručnjaci upozoravaju na to da prisutnost američkog cvrčka predstavlja stalan rizik.
Mali kukac za velike probleme
Američki cvrčak primarni je prijenosnik zlatne žutice u vinogradu. Sam po sebi ne uzrokuje značajne štete na lozi, ali postaje izuzetno opasan kada prenosi fitoplazmu sa zaraženih na zdrave trsove.
Njegova prisutnost već je potvrđena na području Pelješca, Korčule, Konavala i Pojezerja, zbog čega se posljednjih godina provodi intenzivno praćenje populacije.
– Najveća opasnost nije sam kukac nego činjenica da može vrlo brzo proširiti bolest ako se ona pojavi. Zato je važno djelovati prije nego što nastane problem – objašnjavaju stručnjaci za zaštitu bilja.
U vinogradarskim krugovima često se može čuti da je upravo iskustvo drugih regija pokazalo da je brzina reakcije presudna.
Tretiranje trsova
HAPIH je ovih dana ponovno uputio poziv vinogradarima, vinogradarima amaterima i rasadničarima da započnu s tretiranjem američkog cvrčka te ih podsjetio na zakonsku obvezu provođenja svih propisanih fitosanitarnih mjera.
Kako navode stručnjaci, simptomi zlatne žutice postaju vidljivi od početka lipnja te se mogu uočavati sve do kraja vegetacijske sezone.
Ključna mjera za sprječavanje širenja bolesti upravo je suzbijanje američkog cvrčka. Program zaštite obično uključuje dva do tri tretiranja tijekom vegetacije.
Prvo tretiranje preporučuje se sredinom lipnja, kada se u vinogradima nalaze mlađi razvojni stadiji ličinki. Cilj je spriječiti da ličinke dosegnu fazu u kojoj mogu učinkovito širiti zarazu.
Drugo tretiranje provodi se dva do tri tjedna nakon prvoga, dok se treće, ako je potrebno, obavlja krajem srpnja ili početkom kolovoza. Odluka o dodatnom tretiranju temelji se na rezultatima praćenja populacije pomoću žutih ljepljivih ploča.
Suzbijanje američkog cvrčka obvezno je u vinogradima i rasadnicima koji se nalaze u demarkiranim područjima, ali i na nezaraženim područjima kada se potvrdi njegova prisutnost.
Za tu svrhu registriran je niz insekticida različitih aktivnih tvari, među kojima su pripravci na bazi deltametrina, cipermetrina, acetamiprida, piretrina, flupiradifurona, tau-fluvalinata i drugih djelatnih tvari.
Strah za budućnost
Na Pelješcu se o ovoj temi govori sve ozbiljnije upravo zbog važnosti vinogradarstva za lokalno stanovništvo.
Mnogi vinogradari ističu da su posljednjih godina već suočeni s izazovima poput klimatskih promjena, dugotrajnih suša, ekstremnih vremenskih pojava i rasta troškova proizvodnje.
Upozoravaju da bi eventualna pojava zlatne žutice mogla posebno pogoditi manje proizvođače.
– Velike vinarije lakše podnose gubitke. Malom čovjeku nekoliko izgubljenih godina može značiti kraj proizvodnje – kažu.
Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da pojedini vlasnici zapuštenih vinograda ne provode potrebne mjere zaštite.
Stručnjaci naglašavaju da se zlatna žutica ne može zaustaviti pojedinačnim naporima. Uspjeh ovisi o tome provode li svi vinogradari propisane mjere jednako odgovorno.
HAPIH posebno ističe da će pozitivan učinak fitosanitarnih mjera biti postignut samo ako ih redovito provode svi posjednici vinograda.
U suprotnom, upozoravaju, zlatna žutica nastavit će se širiti te ugrožavati opstojnost poljoprivrednih gospodarstava i dugoročnu održivost uzgoja vinove loze.
Za sada je najvažnija vijest da bolest nije potvrđena na području Dalmacije. No činjenica da je američki cvrčak već prisutan dovoljna je da vinogradari budu na oprezu.
Pelješki vinogradi danas su zdravi, ali njihova budućnost ovisit će o budnosti proizvođača, stručnom nadzoru i spremnosti svih sudionika da na vrijeme provedu mjere zaštite. U kraju koji je stoljećima izgradio svoj identitet na vinovoj lozi, borba protiv zlatne žutice nije samo pitanje zaštite bilja, nego i očuvanja tradicije, gospodarstva i stoljetnog načina života.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....