Dalmacija se ovih dana nalazi pod udarom jednog od najintenzivnijih toplinskih valova ovog ljeta. Temperature se na brojnim lokacijama penju iznad 35 stupnjeva Celzijevih, a ni noći ne donose prijeko potrebno osvježenje. Zbog ekstremne vrućine i povećanog rizika za zdravlje stanovništva, meteorolozi su za dijelove jadranske obale izdali crveno upozorenje, najviši stupanj opasnosti.
Dok građani spas traže u hladu i moru, posljedice ovakvih vremenskih prilika sve su vidljivije i u poljoprivredi. Posebnu zabrinutost među proizvođačima izaziva kombinacija visokih temperatura i povećane vlažnosti zraka, pojava koja je donedavno bila karakterističnija za tropske krajeve nego za mediteransko podneblje.
Vinova loza, maslina i brojne povrtlarske kulture stoljećima bile prilagođene tipičnoj mediteranskoj klimi s toplim i suhim ljetima, stručnjaci upozoravaju da sve izraženije "tropiziranje" vremena donosi nove izazove za poljoprivrednike.
Prema riječima agronoma, problem više nisu samo visoke temperature, već njihova kombinacija s povećanom vlagom zraka.
-Vinova loza i maslina dobro podnose toplinu, no kada se visokim temperaturama pridruži dugotrajna visoka vlaga zraka, stvaraju se idealni uvjeti za razvoj gljivičnih bolesti. Takvi uvjeti povećavaju pritisak plamenjače, pepelnice i sive plijesni u vinogradima, dok su maslinici izloženiji bolestima poput paunovog oka i antraknoze. Dugoročno to može utjecati ne samo na količinu, nego i na kvalitetu uroda, ističu agronomi.
Posebno su problematične tople i vlažne noći koje postaju sve učestalije tijekom ljeta, pa se maslina i loza ne mogu odmoriti. Tako biljke intenzivnije troše energiju na disanje, što može smanjiti nakupljanje šećera u grožđu i sadržaj ulja u maslinama.
U vinogradima se već bilježe promjene u dinamici sazrijevanja. Grožđe često dozrijeva ranije, pa tako imamo berbe već nakon 1. kolovoza, ali stručnjaci upozoravaju da kvaliteta vina ne ovisi samo o brzini sazrijevanja. Više noćne temperature i povećana vlaga mogu negativno utjecati na aromu, ravnotežu kiselina i koncentraciju šećera u bobicama.
Slični izazovi prisutni su i u maslinarstvu. Tijekom cvatnje visoka vlaga može otežati oplodnju, dok povećani pritisak bolesti zahtijeva češće praćenje zdravstvenog stanja nasada i prilagodbu zaštitnih mjera.
Ni povrtlarska proizvodnja nije pošteđena posljedica. Rajčica, paprika i krastavci dobro reagiraju na toplinu, ali u uvjetima visoke vlage raste opasnost od bolesti i štetnika. Kod rajčice se pri temperaturama iznad 32 do 35 stupnjeva Celzijevih često javljaju problemi s oplodnjom cvjetova, što može smanjiti prinos.
-Poljoprivreda se mora prilagoditi novim klimatskim okolnostima. Sve važniji postaju pravilan izbor sorti, dobra prozračnost nasada, sustavi navodnjavanja i pravodobna zaštita od bolesti. Klimatske promjene više nisu budući scenarij – one su stvarnost s kojom se proizvođači već danas suočavaju na terenu, naglašavaju agronomi.
Stručnjaci upozoravaju da će budućnost mediteranske poljoprivrede ovisiti o brzini prilagodbe novim klimatskim uvjetima. Dok toplina sama po sebi nije nepoznanica za vinovu lozu i maslinu, sve izraženija kombinacija visokih temperatura i tropske vlažnosti mogla bi postati jedan od najvećih izazova za poljoprivrednu proizvodnju u desetljećima koja dolaze.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....