| Nasuprot prijedlogu koji su po narudžbi Vlade napravili u Ekonomskom institutu, u Zadru su skloniji teritorijalnoj podjeli kakvu provodi Hrvatska pošta koja je Hrvatsku podijelila na šest regija, kako bi im služba bila što efikasnija |
| Piše MARIO VUKSAN |
Prije nešto manje od dvije godina Hrvatska pošta provela je temeljitu unutarnju reorganizaciju u svom unutarnjem i teritorijalnom ustroju. Podjela koja je zbog organizacijskih potreba podijelila Hrvatsku na šest regija pokazala se izuzetno učinkovita i ona je ne samo jedini već i praktično primjenjiv model podjele Hrvatske koji se može suprotstaviti aktualnom prijedlogu zagrebačkog Ekonomskog instituta koji predviđa podjelu Hrvatske na sedam regija.
Već je dugo jasno da sadašnji županijski sistem upravljanja ne jamči kvalitetnu regionalnu samoupravu, već više pogoduje centralizaciji, pa su se i stručnjaci Ekonomskog instituta vodili nizom parametara koji ide u prilog ponuđenom prijedlogu. Ipak, odmah nakon prezentacije njihova prijedloga pojavile su se negativne reakcije političara i javnosti u nekim sadašnjim središtima županija, Zadru, primjerice, kojemu je još uvijek u lošem sjećanju tvorevina koja se zvala Zajednica općina Split.
Dalmacija iz dva dijela
S druge strane, Hrvatska je pošta u program svoje regionalne podjele ubacila manje parametara, vodeći računa o tome kako će što prije i što lakše njezine poštanske službe doći do korisnika, te kako efikasnije upravljati sustavom od 11.000 zaposlenih i s nekoliko stotina razbacanih ureda. Poštari su se, bez obzira na broj županija u pojedinoj zoni upravljanja, odlučili na logičnu podjelu: zagrebački dio Hrvatske, središnja i istočna Hrvatska s jedne strane, te priobalna Hrvatska podijeljena na tri zone upravljanja. U priobalju je najdrastičnija razlika varijanti HP-a i Ekonomskog instituta, ona u organizaciji južnih pet županija.
U poštanskoj varijanti Lika ne može biti zasebna cjelina, već je bila presudna udaljenost naselja unutar mjesta. Tako su se u jednoj cjelini našli Zadar i Gospić (udaljenost 95 km), jer Lika ionako izgradnjom autoceste sve više gravitira Zadru, te Zadar i Šibenik (75 km).
 |
Šibenčani su se, recimo, po površnim anketama radije priklonili Splitu nego Zadru, a zadarski gradonačelnik dr. Zvonimir Vrančić tvrdi da prenosi pravi stav Zadrana kad kaže:
- Život je sam od sebe stvorio nove suradnje i veze unutar gradova i mjesta na ovim prostorima, stvorile su se neke druge veze nego što su to bile u povijesnoj regiji Dalmacija.
Iz ove izjave više je nego jasno da Vrančić zastupa stav o tome da Zadru nije mjesto s druge tri dalmatinske županije te da je Zadar skloniji, ne samo poštanskoj, nego i izbornoj podjeli Hrvatske. Ne treba, naime, zaboraviti da 9. izbornu jedinicu čine Ličko-senjska, Zadarska i Šibensko-kninska te da je upravo u toj izbornoj jedinici HDZ i na zadnjim parlamentarnim izborima dobio presudnu bitku i deset zastupnika.
|
Podjela zona upravljanja HP-a
•• Zona upravljanja 1 •• Zona upravljanja 2 •• Zona upravljanja 3 •• Zona upravljanja 4 •• Zona upravljanja 5 •• Zona upravljanja 6 |
|
Prijedlog Ekonomskog instituta
•• REGIJA DALMACIJA •• REGIJA LIKA •• REGIJA ISTRA, PRIMORJE I GORSKI KOTAR •• REGIJA SLAVONIJA •• ZAGREBAČKA REGIJA •• REGIJA MEĐIMURJE, PODRAVINA I ZAPADNA SLAVONIJA •• REGIJA SJEVEROZAPADNA I SREDIŠNJA HRVATSKA |
|
Šibenčani: Nećemo pod ‘zadarsku kapu’
Bolje jedinstvena regija Dalmacija nego ona u koju bi pod “zadarskom kapom” ušli Šibenik i Lika. Tako se u najkraćem mogu sažeti razmišljanja čelnika Šibensko-kninske županije i Grada Šibenika, koji su jedinstveni o tom pitanju, bez obzira na različite stranačke boje. K. GULIN
|