"Kaštelanski staklenici": Bakterije kod nas nema, ali povrće se ipak ne prodaje

- Cijela afera oko Escherichije coli u Njemačkoj nanijela nam je iznimno veliku štetu - kaže direktor “Staklenika” Ivo Benzon - jer potražnje za povrćem nema. Količine koje se mogu isporučiti poslovnim partnerima su minimalne pa zajedno s “Agrofructusom” iz Agrokora, kojemu isporučujemo glavninu proizvedene robe, pokušavamo iznaći rješenje kako povrće ne bismo morali bacati.

Potražnja za povrćem pala je unatoč činjenici da su snižene i cijene, a dodatni problem kaštelanskog proizvođača jest što na tržište u relativno kratkom vremenu plasira enormne količine.

U ovo vrijeme dnevna berba krastavaca iznosi 20 do 30 tona, a rajčice 10 do 15 tona. U kunama, samo “Agrofructusu” dnevno se isporučuje povrća u vrijednosti 150.000 kuna.

U “Kaštelanskim staklenicima” naglašavaju kako je proces proizvodnje i inače pod kontrolom od početka do kraja. Zalijeva se vodom iz gradskog vodovoda koja se koristi i za piće, što ekonomski nije najisplativije, ali zajedno sa sustavom za dezinfekciju drenažne vode (s uređajima UV lampi) jamči da je riječ o zdravstveno ispravnoj vodi.

U nedostatku vjetra, već pet godina oprašivanje se obavlja s kolonijama bumbara, kazuju agronomi Željko Gnječ, Narda Zdunić i Jelena Jerković, a umjesto kemijskih sredstava, u borbi protiv štetnika na biljkama koristi se biološka zaštita.

U biološkoj zaštiti, pojašnjava Gnječ, koriste se predatori - insekti koji uništavaju štetnike, jednostavno rečeno, predatori se štetnicima hrane i smanjuju njihov broj. Naravno, pri tome se mora voditi računa o njihovu međusobnom omjeru. Biološka zaštita skuplja je od kemijske, ali i efikasnija. U “Staklenicima”, kažu, nastoje ponuditi maksimalno ekološke proizvode. Za kontrolu kvalitete imaju sustav ISO 9001:2008 i GLOBALGAP.