Pokazali su to timovi ljudi, na čelu s gradonačelnicima Trilja i Sinja, koji su svoje projekte gospodarskih zona u utorak u Ministarstvu gospodarstva predstavili raznim veleposlanicima u Hrvatskoj te predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca.
Posrnula Cetinska krajina, koja je nemarom države u tranziciji izgubila divove poput Dalmatinke, Cetinke i SMS-a, mogla bi novi gospodarski zamah i procvat doživjeti upravo u gospodarskim zonama Čaporice i Kukuzovac.
Pod novim gradskim vodstvom, koje je vođeno napretkom Krajine bez političke obojenosti, ove zone postale su jedne od najperspektivnijih od tristotinjak koliko ih postoji na području Hrvatske.
Gradonačelnik Sinja Ivica Glavan za “Slobodnu” je potvrdio kako je prezentacija bila iznimno uspješna, te kako su najviše zanimanja za Kukuzovac pokazale australske i španjolske tvrtke.
- Španjolci su najavili ulaganja u obnovljive izvore, vjetroelektrane, te poljoprivredu. Već sada samo čekamo svečano otvorenje tvornice australskog Hrvata gospodina Babića, koji će investirati dvjesto milijuna eura u polje i tvornicu gipsa, kazao je Glavan, koji je sa svojim triljskim kolegom Ivanom Šipićem najavio i daljnje projekte koji bi Cetinskoj krajini trebali vratiti izgubljena radna mjesta.
- Mi idemo dalje prema investitorima od kojih želimo čuti što konkretno žele, a ako im to možemo i ponuditi, onda ćemo i sklopiti posao. Naša zona je proglašena jednom od najpotentnijih u Hrvatskoj i veličine je 157 hektara, a bez problema možemo se proširiti na ukupno 300 hektara. Cijelu prvu fazu i pola zone dovršit ćemo do kraja ove godine, najavio je Glavan, koji svoja predviđanja temelji na dvadeset investitora koji čekaju da se raspiše javni natječaj kako bi sredstva mogli uložiti na području gospodarskih zona ovih gradova, među kojima je i engleski mljekarski div.
Zajednički nastup Trilja i Sinja za čelnike tih gradova iznimno je važan jer, kako rezoniraju, ako se nešto otvori, na primjer, u Sinju, tu će raditi i ljudi iz Trilja i cijele Krajine, te obrnuto. Sukladno tomu najavljuju nove projekte, te jaku marketinšku kampanju koja bi trebala uvjeriti potencijalne investitore na pogodnosti koje nude nove gospodarske zone u Dalmatinskoj zagori.
|
Prometna povezanostKao najjači adut svojih zona, gradonačelnici i jedna od začetnica projekta Danica Ramljak ističu prometnu povezanost. Naime, obje zone se nalaze blizu autoceste, a velika pogodnost je i to što su blizu ostalih magistralnih pravaca, te splitske luke i aerodroma. Investitori također priliku mogu vidjeti i u značajno smanjenim komunalnim doprinosima. Upravo je razvoj sinjske gospodarske zone jedan od najvažnijih elemenata zbog kojeg je investitor iz Njemačke podigao svoju cijenu za Dalmatinku. |
