ALARM S BRAČA Gradonačelnik Hržić: 18 ovrha 'potopit' će Supetar

Supetar se davi u ovrhama, a najmlađi hrvatski gradonačelnik Dinko Hržić (28), razočaran dosadašnjom nebrigom gradskih uprava, navodi kako jedan od najvećih otočnih gradova na Jadranu ne može pokrenuti nikakav ozbiljan razvojni projekt sve do 2014. godine!

Naslijedio 160 postupaka

Sudski sporovi zbog kojih Supetar ima oko vrata čak osamnaest ovrha vrijednosti 16 milijuna kuna, dok je godišnji proračun 20 milijuna kuna, vuku se od 1975. godine, dok su najnoviji iz 2005. godine. Ponajviše je riječ o neplaćenim oduzetim zemljištima i obeštećenjima za požare, a zbog nagomilanih problema gradska je blagajna u zadnje četiri godine bila blokirana 160 dana.
- Kad sam preuzeo mjesto gradonačelnika 2009. godine, naslijedio sam oko 160 sporova i pravnih postupaka, a 80 posto ih je iz vremena kada je Brač bio jedna općina sa sjedištem u Supetru. Najveća ovrha je iz spora s vlasnicima zemljišta supetarskog naselja Dolčić koje je oduzeto bez naknade 1975. godine. Taj je spor otišao u zastaru, no u namjeri da se Jadranska ulica infrastrukturno opremi, supetarska gradska uprava je 2001. godine donijela potvrdu kojom jamči da će teren biti plaćen vlasnicima po tržišnoj cijeni.

Pokrenut je desetogodišnji spor koji je završio u korist bivših vlasnika i dosuđeno im je 12,5 milijuna kuna, od kojih su više od pola kamate! Isplatili smo zasad 1,2 milijuna kuna i podnijeli zahtjev za reviziju. Iz 1988. godine još je jedan spor oko oduzetih putova i parcela u visini 4,5 milijuna kuna, neplaćenih izvedenih radova na cestama 400 tisuća kuna, naknade šteta od požara...

To iznosi 80 posto dugovanja Supetra, a budući da smo već zaduženi 39 posto proračunskog prihoda, dok je maksimum 20 posto, ne možemo dignuti novi kredit – iznosi gradonačelnik Hržić, koji je već smanjio bruto plaće gradskim službenicima za 20 posto, nije isplatio božićnice, a prodaje i građevinske parcele u gradskom vlasništvu, kako bi olabavio omču oko supetarske blagajne.
Na sreću, nedavno je Supetar ušminkao centar i lani dobio Turistički cvijet za svoju kategoriju, pa barem furešti neće vidjeti koliko mu je zapravo loše...

Barem turisti ne vide

- Osnovne funkcije grada nisu upitne; uprava, vrtići, vatrogasci, održavanje, knjižnica, struja i voda. Sve ostalo, poput nastavka izgradnje komunalne infrastrukture, kanalizacijskog sustava, novog asfalta, rasvjete, dvorane, otkupa zemljišta na deponiju Kupinovica, ugroženo je zbog milijunskih ovrha, a zapravo zbog dugogodišnjeg odlaganja ovog problema koji je jednom morao doći na naplatu.

Ali vlasti su se ponašale po principu: ja sam sada car, a iza mene potop! Nažalost, zbog starih grijeha na neko vrijeme su odgođeni planovi, programi, ambicije i vizije. Kao kad krivo zabotunaš jedan botun, cila košulje gre ukrivo - slikovito će Hržić, koji je kroz mandat kao HDZ-ovac imao i prilično problema s nekooperativnim Gradskim vijećem u kojem većinu ima koalicija predvođena SDP-om.
Navodi kako je Gradsko vijeće nanijelo izravnu štetu gradskom proračunu kad su 2010. godine, suprotno mišljenju Upravnog suda i Županije, prepolovili koeficijent komunalne naknade za hotele, kampove i apartmane, pa su tako “Svpetrvs hoteli”, primjerice, umjesto dotadašnjih 653 tisuća kuna uplatili samo 326 tisuća.

- Kroz dvije godine smo zbog takve odluke Gradskog vijeća imali štetu od 901 tisuću kuna. Je li onda ovdje riječ o pogodovanju privatnim interesima?! I to u katastrofalnoj financijskoj situaciji u kojoj je Supetar. Čini mi se da neki vijećnici likuju, što znači da gledaju samo svoje i stranačke interese, a ne boljitak grada - ljuti se Dinko Hržić, zaključivši kako brački grad i sedam općina podsjećaju na Snjeguljicu i sedam patuljaka.

Pisao na sve državne adrese Supetarski poteštat navodi kako je grad u protekle dvije godine uknjižio građevinskih zemljišta i poslovnih prostora nominalne vrijednosti 60 milijuna kuna, da bi Vrhovni sud kroz ‘trogirski proces’ promijenio dotadašnju praksu i sve što je bilo općinsko dosudio – državi. - Počeli smo razvijati gospodarsku zonu ‘Žedno Drage’, a veći dio zemljišta je pod upravom Hrvatskih šuma. E sad, da bismo se uknjižili, moramo platiti 717 tisuća kuna za isplatu drvne mase, odnosno zapuštene borove šume. I blokirani smo, to su za nas ogromni novci, a državna vlast i ne zna za te čestice. Na 11 adresa državnih institucija sam lani pisao o našim problemima, i niti jedan odgovor nisam dobio. Toliko o pomoći pri stvaranju radnih mjesta na otocima.

Bolno uzimanje - Jedinice lokalne samouprave u Europskoj uniji u ukupnom razdjelu prihoda s regijom i državom, dobivaju u prosjeku oko 25 posto. U Hrvatskoj je to bijednih 7 posto, što je najbolnije uzimanje od zajednice koja nešto uprihodi – upozorava Hržić.