 |
| Svečano ruho Slavonije najljepše sjaji na ‘Đakovačkim vezovima’ |
Stanovnici Slavonije već stoljećima u vlastitim domaćinstvima i u starim umjetničkim obrtima proizvode narodne rukotvorine koje su danas naše neprocjenjivo blago. No, u 21. stoljeću nije ih dovoljno samo čuvati u škrinjama i na policama muzeja, već treba njegovati tradiciju njihove izrade i vratiti im svrhu praktičnom uporabom.
Način da se autohtone rukotvorine otmu zaboravu uspješno primjenjuju slavonski obrtnici, koji posljednjih godina uspješno promoviraju tradicionalne narodne tehnike kako bi ručnim radom vratili sjaj originalnim slavonskim motivima.
Tečajevi za izradu zlaćanih torbica i pojasova
Od vještina koje su već postale umjetnost na prvome je mjestu zlatovez. Iako su u selima Đakovštine majke zlatovezu učile kćeri, a bake unuke, i Udruga „Šokačka grana“ održava tečajeve raznog ručnog rada. Zahvaljujući njima tisuće žena Slavonije vezu zlatnim koncem, a tečajeve im već godinama drži profesorica Ružica Raković-Smiljanić. Ispod njihovih marljivih ruku izlaze zlaćani pojasovi i torbice, vezene kapice, marame i minijature, te ukrasni predmeti i suveniri.
- Tehnika zlatoveza vrijedna je svake zaštite, pa je Ministarstvo kulture u jesen planira uvrstiti i u Registar hrvatske nematerijalne kulturne baštine, uz rame s proslavljenim paškim i lepoglavskim čipkama. U nas se vez zlatom pojavio u 19. stoljeću kada je bio znak prestiža kćeri i sinova seoskih obitelji, jer su se zlatovezom izrađivale najsvečanije djevojačke “rubine”, u kojima su izgledale kao kraljice - priča ta velemajstorica zlatoveza.
Kroz povijest se zlatovez radio na dvorovima, u crkvama i bogataškim obiteljima, a još u 13. stoljeću spominje se na području Dubrovnika. Tako danas sve suvenirnice u većim centrima Slavonije nude zlatovez, ali i druge ručne radove, ukrasne ili uporabne predmete. Tu su ručno tkana pamučna platna, vezena i šlingana čipka, kukičane tkanine, pa onda raspljet i necanje.
Svi su kroz povijest u narodu imali jednu zajedničku svrhu – stvaranje predivnih narodnih nošnji čiji se izgled u prošlosti razlikovao ne samo među regijama već i od sela do sela.
 |
Sva raskoš svijeta čipki
Gotovo je nemoguće pobrojati ih sve, no među šlinganim čipkama svakako je posebna ona plavo obrubljena, bizovačka, koja njihovoj čarobnoj nošnji daje rasplesani izgled. Svečano ruho Slavonije najljepše sjaji na “Đakovačkim vezovima”, manifestaciji koja početkom srpnja na svjetlo dana izvlači tisuće narodnih nošnji izvučenih iz zaborava.
No, rukotvorni zanati, unatoč trudu oko oživljavanja tradicije, još uvijek nemaju dobru tržišnu poziciju. Tako, primjerice, ekološki slamnati suveniri koje u obliku malog srca ili s likovima životinja izrađuju akademski umjetnici u Udruzi „Slama“, stoje od 15 do 20 kuna, dok ih suvenirnice Slavonije i Baranje rijetkim turistima preprodaju po 30 kuna!
Što je šlinganje i kako se tka•• Necanje je sve rjeđa tehnika ručnog rada koji se radi po shemama kukičanja. Na mrežu izrađenu vezanjem čvorića oko osnove koja određuje veličinu kockica koncem se izrađuje motiv. •• Šlinganje je izrada čipke na bijelom pamučnom platnu na kojemu se nacrta uzorak, platno napne na obruču, te se rupica opšije, izreže i opšlinga. •• Ručno tkana platna izrađuju se tkanjem na tradicionalnim tkalačkim stanovima, u originalnim širinama za izradu narodnih nošnji. Osnova tkanja uvijek je pamučna, dok nit potke može biti prirodni seljački lan, pamučna, svilena ili konopljana nit. |
Kiparenje u slami- U našem podneblju suvenire ne kupuju strani turisti, kao što je to na Jadranu, nego se živi od domaćeg stanovništva i pokojeg putnika namjernika. Turistički gledano, ponuda u području Slavonije, ali i Baranje jako je slaba, pa tako i prodaja rukotvorina, a najbolje ide zlatovez - smatra Erich Faller, tajnik Udruge „Slama“. Oni u kolovozu na “običnoj” njivi organiziraju neobičnu kiparsku koloniju, poznatu kao „Land Art“ Festival, kojim se već četvrtu godinu prisjećaju starih poganskih običaja iz nekadašnjih žetvenih svečanosti. Izrada golemih likova od slame ima vjerne obožavatelje i osvaja srca posjetitelja iz cijele zemlje, jer umjetnici suhe stabljike žitarica pletu u oblike, likove, čak i cijele priče. Djela kasnije život nastavljaju na brojnim javnim prostorima. Ako i vas put do njih nanese, slobodno im se pridružite. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....