Montraker živi s kiparima već 11 godina

Vrsar, jedan od turističkih bisera, smješten na zapadnoj obali Istre, uza samo ušće remek-djela prirode Limskog zaljeva, u svoj je turistički imidž utkao razglednicu prošlosti, vremena u kojima su kamenolomi zbog iznimno kvalitetnoga kamena, od rimskih vremena do naših dana, ostavili nezaobilazan pečat u graditeljstvu i kiparstvu ovih prostora, ali i Italije.

U staroj gradskoj jezgri bila su tri kamenoloma, od ukupno šest iz kojih se od pamtivijeka vadio kamen, nadaleko poznat i cijenjen. U blizini romaničke bazilike sv. Marije, na otočićima pred Vrsarom, vide se tragovi napuštenih kamenoloma na vrhu otočića Sv. Juraj. Neki povjesničari umjetnosti pretpostavljaju da je monumentalna i monolitna kupola mauzoleja gotskoga kralja Teodorika Velikog (493.−526.) u Raveni izgrađena od kamena odlomljenog s vrha tog otočića.

Lomio se surac

Od vremena romanike u vrsarskim se kamenolomima lomio kvalitetan sivi kamen zvan surac, a posebice je bila intenzivna njihova eksploatacija, kao i rovinjskih kamenoloma, za vrijeme duge mletačke vlasti nad Istrom od 13. do 18. stoljeća. U doba renesanse i baroka u talijanskim je gradovima bio dobro poznat kvalitetan kamen iz Vrsara (pietra di Orsera), koji se koristio u Veneciji za gradnju palača, mostova, crkava, a radi čije su nabave u Vrsar “hodočastili” talijanski kipari i graditelji.

Slaven Brajković, osnivač i savjetnik Turističke zajednice Vrsar

U Vrsaru je u prvoj polovini 14. st. povremeno boravio mletački kipar Leonardo Tagliapietra, kao i renesansni kipar Antonio Rizzo (1467.−1498.) iz Verone, koji je Veneciji ostavio graditeljski “potpis” na Duždevoj palači. Prema nekim povijesnim izvorima, rovinjsko-vrsarskim kamenom služili su se i istaknuti firentinski kipari i graditelji.

Upravo u čast te slavne prošlosti, Turistička zajednica Vrsara revitalizirala je jedan od napuštenih kamenoloma Montraker, u kojemu već 11 godina živi i radi istoimena međunarodna kiparska škola čija umjetnička djela krase ne samo vrsarsku rivu, nego i tamošnje vidikovce, parkove i plaže. Ukupno 65 kamenih skulptura s “dušom” svakog od autora iz radionica ove škole oplemenjuju Vrsar duhom i dahom umjetnosti, koji se vide i osjećaju na svakom koraku.

Mladi kipari iz naše zemlje i svijeta tako koncem rujna nastavljaju kamenoklesarsku tradiciju, pretačući je uz pomoć kamenih blokova, čekića i dlijeta u originalnu i suvremenu umjetnost, na zadovoljstvo turista koji svjedoče umjetničkoj obradi kamena. I upravo u Montrakeru, iz kojega se kamen prestao eksploatirati 50-ih godina prošlog stoljeća, po najvećem “zvizdanu” sreli smo austrijsku obitelj Teufel, koja je zbog šestogodišnje Leni ovdje svakog prijepodneva, jer voli slagati kamene “puzzle” skulpture.

Njezin tata nam objašnjava da joj je dosadilo na dječjem igralištu obližnjeg autokampa, gdje borave, pa joj ispunjavaju želju za kreativnim slaganjem njoj znanih kamenih likova koje postavlja oko svojeg imena ispisanog kamenom.

Užitak za oko

Zaslužni Orlić, Bogdanić i Džaja

Osnivač Turističke zajednice Vrsara i njezin savjetnik Slaven Brajković, naš vodič kroz prošlost i sadašnjost vrsarskoga kamenoklesarstva, ističe kako je međunarodna ljetna škola Montraker, koju je inicirao istarski publicist Drago Orlić, rezultat uspješne suradnje njihove Turističke zajednice, Općine Vrsar, Maistre i porečkoga Otvorenog učilišta.

Prema njegovim riječima, posebne zasluge za realizaciju ovog projekta i njegov kontinuitet idu ravnatelju Kiparske škole Montraker, profesoru na zagrebačkoj Akademiji likovne umjetnosti Perušku Bogdaniću, te jednom od mentora, Nikoli Džaji, docentu na Umjetničkoj akademiji u Splitu.

Atraktivnost Vrsara, njegove rive, uličice i stijene kamenoloma, posebice Montrakera, ovjekovječeni su u francusko-talijanskom igranom filmu “Veliki plavi put” iz 1957., s glavnim glumcima Yvesom Montandom, Alidom Valli i tadašnjim debitantom, potom slavnom filmskom zvijezdom Terenceom Hillom.

Mnogi Vrsarani bili su statisti u tom filmu, a neki od njih rado se prisjećaju kako su za pet dana “glume” zaradili više od ondašnje mjesečne plaće. Jedno je sigurno − turistički Vrsar, danas i sutra, nije zaboravio svoje jučer. I neće!

branka žužić
snimio: srećko niketić / cropix

Inspiracija umjetnika U blizini “kiparskoga grada” smještena je jedna od svjetskih kulturno-turističkih atrakcija − Park skulptura našega proslavljenoga kipara Dušana Džamonje, a u vrsarskim pejsažima, posebice u kamenolomu Montraker, inspiraciju je nalazio i Edo Murtić, jedno od najvećih imena hrvatskoga slikarstva, koji je za svoj drugi dom odabrao najljepši dio vrsarskoga staroga grada.