stdClass Object ( [id] => 207714 [title] => Mojmir Novaković: Vlast i oporba se slažu da je kultura marginalna stvar [alias] => mojmir-novakovic-vlast-i-oporba-se-slazu-da-je-kultura-marginalna-stvar [catid] => 256 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] => ŠESNAESTO IZDANJE Ethnoambient festivala dovelo je na solinsku Gradinu i takva imena kao što je senegalski virtuoz na kori Seckou Keita, čiji je posljednji album “Miro” dobio četiri od pet mogućih “Guardianovih” zvjezdica, te Ian Anderson i Ben Mandelson suvremenici, ali i začinjavci rađanja samog termina world musica i “fRootsa”, najutjecajnijeg časopisa te vrste glazbe. Anderson, inače cijenjen i kao glazbeni urednik i recenzent, dugo je bio angažiran i na BBC Radiju 2, a radio je i za BBC World Service.

E sad, ni to nije bilo dovoljno da ovaj jedinstveni festival spazi oko HTV-ovih novinara, kao ni urednika koji uređuju kasnovečernje “Vijesti iz kulture”, no to je neka druga tema, koja uostalom ionako više govori o javnoj kući s Prisavlja. I, dakako, o kriterijima o kojima je jednako uzaludno polemizirati kao i s nekim kome priča o tradicijskoj glazbi prestaje s tamburicama, posebno forsiranim sredinom devedesetih, ili danas s klapama na sto načina...
Budući da ni ove godine nije izostala uistinu magična sinergija publike i izvođača u stalnom propitivanju tradicijske glazbe, jasno je da ne treba posebno obrazlagati povod za razgovor s Mojmirom Novakovićem, dobrim duhom Ethnoambienta, čiji je “Kries”, podjednako kao i nekoć “Legen”, zapravo kućni bend festivala.

Pritom je bitno naglasiti da, unatoč skromnim financijskim mogućnostima koji onemogućuju veće produkcijske iskorake, rutina ne stanuje na Gradini. A ni Mojmiru, Antoniji, Goranu Cvoku i ostatku ekipe još, bogu hvala, nije dosadilo. Dapače!

“Meni treba par mjeseci da mi se sve slegne nakon Ethnoambienta. Neki mi ljudi kažu da za njih Nova godina ustvari počinje s Ethnoambientom, da po njemu dijele godinu. Sve je to dio kemije, te ljepote koja se događa na Gradini, jasno, ne zato što smo mi nešto posebno pametni, nego zato što dajemo sebe u sve to i pazimo na svaki detalj. To osjećaju i izvođači, pa zato nije čudno da nam se i jedan tako veliki glazbenik kao što je Seckou Keita još jednom vratio. A u međuvremenu je odrasla i neka nova publika”, kazuje Novaković, koji se u međuvremenu preselio u Englesku, u Brighton, gdje živi od programiranja. Televizor i dalje odbija nabaviti.

» U kojoj mjeri se promijenila definicija world musica tijekom svih ovih godina?


– Ian Anderson, koji je ove godine i nastupio na Ethnoambientu, svojedobno je, mimo svih filozofiranja o toj temi, kazao da je world music – polica u CD shopu. Danas više nema ni te police, jer CD shopovi praktično odumiru.

» World music je jedno vrijeme bio, moglo bi se kazati, doslovno u modi, međutim, čini se da više nije tako?

– Da, bila je ta faza u kojoj se sve i svašta stavljalo pod world music, danas mi se čini da je to pomalo jenjalo. Ima ljudi koji su u stanju svirati i na rock festivalu, i na WM festivalu. Neki organizatori dovode i pop pjevače čiji je svjetonazor dovoljno kompatibilan, a u stanju je privući širu publiku. No, čini mi se da ljudi koji se primarno bave pop glazbom sve rjeđe ulaze u prostor world musica, jer očito su shvatili da tu nema novca. To je dobro za scenu, o čemu govori i veliki broj festivala po svijetu koji opstaju unatoč svemu.

» Ethnoambient kod nas i nema neku konkurenciju; gdje ste u odnosu na slične festivale u svijetu?

– Mislim da već imamo neku reputaciju na međunarodnoj sceni. To nam pomaže, ali i daje odgovornost u sastavljanju programa. Moglo bi se reći da je to naplata dugogodišnjeg rada... Ulaznica za WOMAD je 150 funti za cijeli festival, a kod nas ljudi nisu u stanju platiti ni dvadesetinu te cijene, iako su troškovi po izvođaču gotovo identični. Stvar je u tome da Hrvatska kao srednjoeuropska zemlja ne funkcionira isključivo po kapitalističkom principu zarade, nego nas financijski podržavaju Grad Solin i Ministarstvo kulture, što je i u redu, jer je kod nas i porez veći. Tu smo sličniji modelu nordijskih zemalja, gdje je porez nešto veći, ali zato Ministarstvo kulture snažno podržava nešto što se smatra vrijednim za zajednicu.

» Što kažete na to da, u zemlji u kojoj su svima puna usta tradicije, Ethnoambient nije bio vijest za televiziju, gotovo su ga posve prešutjeli... Smetaju li ti takve stvari?

– Ma ne, uostalom, mislim da naša publika ne ovisi o tome, a i pitanje je koliko prate televiziju. Tu je riječ o relativno malom postotku ljudi koje bismo mogli nazvati srednjom klasom, intelektualno znatiželjnima za specifična antropološka pitanja tko smo, što smo i odakle dolazimo. Pretpostavka je da su ti ljudi na razini razumijevanja raznih kultura, različitosti, da imaju svoj jasan odnos prema rasizmu...

Dakle, world music je jedna vrlo uska niša, i nije stvar kvantitete, nego je stvar kvalitete. Ni jazz festivali ne mjere svoju uspješnost prvenstveno posjetom, ni po tome koliko je članaka u novinama objavljeno o njima, nego po tome koliko su utjecali na one koji su došli, i koliko su energetskog traga ostavili na sredinu u kojoj se to događa. Mi smo s te strane prezadovoljni! Solin je prihvatio Ethnoambient kao dio svoga suvremenog identiteta, u ovih 16 godina profilirala se publika koja ne samo da prerasta u jednu od najboljih world music publika u svijetu, nego je nukleus za bitne kvalitativne promjene u društvu.

» Koliko ste zadovoljni podrškom Ministarstva kulture koje je zadnjih godina srezalo pomoć festivalima?


– Bio bi red da nas Ministarstvo kulture malo bolje podrži, ne samo nas, nego ovakvu scenu općenito. No, opet, svi znamo kakva je situacija u zemlji, a i da su tu manifestacije s tradicijom kao što su Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto... Ipak, trebalo bi naći mjesto i za relativno nove kulturne inicijative. Sve što ne raste, kao i u prirodi, počinje starjeti i odumirati. Mi smo dosegnuli neke parametre koji graniče s maksimumom mogućnosti grada Solina, a budući da mi nismo samo solinski, nego i hrvatski festival, očekujem da se neke stvari promijene. Jer to jedino može garantirati da će festival postojati i idućih 16 godina... Volio bih da ne ovisimo o potporama, ali jasno je da naši ljudi ne mogu platiti 1000 kuna, koliko bi iznosila realna ekonomska cijena ulaznica za ovakvo događanje.

» Je li preambiciozno očekivati da ovdašnja javnost počne procjenjivati svoje mjesto u svijetu po događajima kao što je Ethnoambient, a ne po vijestima o boravku poznate pjevačice na Hvaru, ili o hrvatskim korijenima zvijezde meksičkih sapunica?

– To je s jedne strane utjecaj medija, a opet, to je slično kao da očekuješ da 90 posto ljudi zanima, primjerice, rasprava između dva filozofa lijeve orijentacije, jednog iz Finske, drugog iz Francuske, o nedostacima i prednostima socijalizma... Iznimno je važno da hrvatska kultura, o čemu treba voditi računa Ministarstvo kulture, razmišlja o strategiji hrvatskog kulturnog razvitka, i u tom kontekstu vidim mjesto za Ethnoambient, prije svega zbog razvijanja kulture tolerancije, pri čemu mislim na pružanje mogućnosti ljudima da se susretnu s drugim kulturama, onima koji su drukčiji.

Jedan od najboljih trenutaka ovogodišnjeg Ethnoambienta mi je bio kad sam vidio da je Keitin udaraljkaš Ismael zainteresirano razgovarao s Januszom Prusinowskim o ritmovima koje Poljaci sviraju na specifičan način i daleko od pojednostavljene predodžbe mazurke i koji su jako slični nekim složenim ritmovima zapadne Afrike. Jer, iz pitanja koliko je naša glazba drukčija od neke druge, ili koliko je i u čemu ista, proizlaze pitanja što smo i tko smo, što je naš jezik, koja je sličnost sa srpskim, albanskim... Želio bih baš dovesti u Solin jednu vokalnu grupu, ako hoćete klapu, s juga Albanije koja pjeva isto što i Dalmatinci! Oni, naime, toliko toga dijele s cijelim Jadranom, gotovo doslovno iste pjesme pjevaju, za ne povjerovati...

» Nekima je zaklinjanje u tradiciju još uvijek izgovor za podizanje zidova prema svijetu. Kako gledaš na takav “pristup”?

– Nije neka glazba vrijedna samo zato što je hrvatska. Tek slušajući druge, čovjek može spoznati sebe. Mi se trebamo naučiti različitost pretvoriti u raznolikost. Jer, raznolikost je nešto što pokazuje bogatstvo i ako si ti siguran i pomiren s tim tko si i što si, sve provokacije padaju u vodu i postaju prošlo vrijeme. Raznolikost ne traži ukopavanje u rovove. Srećom, dovoljno je već prošlo i od rata i danas imamo stabilnu državu i moramo se brinuti o tome da ljudi koji ovdje žive stvaraju jednu dodanu vrijednost doprinosa svijetu, po kojoj će biti cijenjeni, i u Europi i u svijetu. Mislim da smo sposobni i inteligentni pronaći svoje specifično mjesto u tom smislu. Kultura je ta koja će to definirati. Ethnoambient i ideja world musica mogu jako puno pomoći zajednici u tom smislu, jer daju priliku publici da u ta dva dana urone u jedan ljepši svijet, koji nije iluzija, već ga je moguće stvarno osjetiti. Takvi rituali umjetnosti čine tektonske pomake unutar onoga što će se u društvu razviti za 10, 15 godina.

» U devedesetima smo svjedočili i politički forsiranom interesu za tradiciju i retradicionalizaciju društva. No, što reći o interesu za tradiciju koji istodobno ne jača interes za drugim kulturama?


– Treba stalno redefinirati vrijednosti i koncepcije, kao što se to, recimo, radi u kazalištu, i nanovo se čita iste tekstove, e tu je najvažnija uloga Ministarstva kulture. Jer ovakvi festivali, kao uostalom ni Dubrovačke ljetne igre i Splitsko ljeto, ne mogu opstati bez podrške države, i zato je važna kulturna politika. Pitanje je samo ima li Ministarstvo kulture dovoljno jaku poziciju u vlasti...

» Tu, čini se, nema velike razlike, neovisno tko je na vlasti...

– Neke bitne strateške stvari u svim državama ostaju iste, bez obzira koja je politička opcija na vlasti. Upravo bi kultura trebala biti stvar konsenzusa svih stranaka. Ovako, postoji konsenzus o marginalizaciji kulture. To se vidi i iz tretmana kulture u domaćim medijima, puno toga je degradirano do razine zabave, a ne znam kako to ikome može pomoći u donošenju neke životno važne odluke.

» Nisam nigdje pročitao što misliš o Goranu Bregoviću koji već godinama zapadu “prodaje” svoju verziju etnopriče Balkana, a i kod nas u posljednje vrijeme ima svojih epigona?


– Ljude dijelim po razlozima zašto se bave glazbom. Mislim da se ja i on ne bavimo glazbom iz istog razloga, radi se o dva potpuno različita svjetonazora.

» Kako iz današnje pozicije gledaš na ono što si radio s “Legenom”?

– Riječ je o dva različita benda. Ovako bih to slikovito kazao: u “Legenu” smo skupljali ljekovite trave i onda najprije liječili sebe, a zatim i druge ljude. U “Kriesu”, prikupljamo drva za veliki krijes oko kojeg ljudi mogu slaviti. Osobno, ulazim u fazu u kojoj sam otvoren za različite suradnje, nevezano isključivo uz “Kries”. Volio bih surađivati s nekim glazbenicima drugih usmjerenja, često razgovaram o tome s glazbenicima prijateljima diljem svijeta... Naravno, iako sada nešto rjeđe sviramo, i “Kries” će se truditi da svaki novi album bude nova priča, kao što je bilo i do sada.

hrvoje prnjak
[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => World music na Gradini [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2013-07-27 19:23:36 [created_by] => 22323 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2013-07-30 01:07:14 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2013-07-27 23:23:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 4995 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 256 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link nav__link--kultura [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz kulture. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, film, tv, književnosti, glazba, kazalište, slikarstvo, arhitektura [secure] => 0 [page_title] => Kultura [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Small [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2013/07/27/Novosti/mojmir.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "700x351" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 256 [name] => Kultura [alias] => kultura [description] => [parent] => 240 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 19 [params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Small","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 8039026 Threads: 2 Questions: 1666502389 Slow queries: 4958773 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 112151895 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 33 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front02 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /kultura ) [additional_categories] => Array ( ) [link] => /kultura/mojmir-novakovic-vlast-i-oporba-se-slazu-da-je-kultura-marginalna-stvar-207714 [printLink] => /kultura/mojmir-novakovic-vlast-i-oporba-se-slazu-da-je-kultura-marginalna-stvar-207714?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 179594 [name] => mojmirnovaković [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => mojmirnovakovic [link] => /tag/mojmirnovakovic ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => World music na Gradini [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Mojmir Novaković: Vlast i oporba se slažu da je kultura marginalna stvar [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-18-08-54-24-22323 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2013/07/27/Novosti/mojmir.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2013/07/27/Novosti/mojmir.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}ŠESNAESTO IZDANJE Ethnoambient festivala dovelo je na solinsku Gradinu i takva imena kao što je senegalski virtuoz na kori Seckou Keita, čiji je posljednji album “Miro” dobio četiri od pet mogućih “Guardianovih” zvjezdica, te Ian Anderson i Ben Mandelson suvremenici, ali i začinjavci rađanja samog termina world musica i “fRootsa”, najutjecajnijeg časopisa te vrste glazbe. Anderson, inače cijenjen i kao glazbeni urednik i recenzent, dugo je bio angažiran i na BBC Radiju 2, a radio je i za BBC World Service.

E sad, ni to nije bilo dovoljno da ovaj jedinstveni festival spazi oko HTV-ovih novinara, kao ni urednika koji uređuju kasnovečernje “Vijesti iz kulture”, no to je neka druga tema, koja uostalom ionako više govori o javnoj kući s Prisavlja. I, dakako, o kriterijima o kojima je jednako uzaludno polemizirati kao i s nekim kome priča o tradicijskoj glazbi prestaje s tamburicama, posebno forsiranim sredinom devedesetih, ili danas s klapama na sto načina...
Budući da ni ove godine nije izostala uistinu magična sinergija publike i izvođača u stalnom propitivanju tradicijske glazbe, jasno je da ne treba posebno obrazlagati povod za razgovor s Mojmirom Novakovićem, dobrim duhom Ethnoambienta, čiji je “Kries”, podjednako kao i nekoć “Legen”, zapravo kućni bend festivala.

Pritom je bitno naglasiti da, unatoč skromnim financijskim mogućnostima koji onemogućuju veće produkcijske iskorake, rutina ne stanuje na Gradini. A ni Mojmiru, Antoniji, Goranu Cvoku i ostatku ekipe još, bogu hvala, nije dosadilo. Dapače!

“Meni treba par mjeseci da mi se sve slegne nakon Ethnoambienta. Neki mi ljudi kažu da za njih Nova godina ustvari počinje s Ethnoambientom, da po njemu dijele godinu. Sve je to dio kemije, te ljepote koja se događa na Gradini, jasno, ne zato što smo mi nešto posebno pametni, nego zato što dajemo sebe u sve to i pazimo na svaki detalj. To osjećaju i izvođači, pa zato nije čudno da nam se i jedan tako veliki glazbenik kao što je Seckou Keita još jednom vratio. A u međuvremenu je odrasla i neka nova publika”, kazuje Novaković, koji se u međuvremenu preselio u Englesku, u Brighton, gdje živi od programiranja. Televizor i dalje odbija nabaviti.

» U kojoj mjeri se promijenila definicija world musica tijekom svih ovih godina?


– Ian Anderson, koji je ove godine i nastupio na Ethnoambientu, svojedobno je, mimo svih filozofiranja o toj temi, kazao da je world music – polica u CD shopu. Danas više nema ni te police, jer CD shopovi praktično odumiru.

» World music je jedno vrijeme bio, moglo bi se kazati, doslovno u modi, međutim, čini se da više nije tako?

– Da, bila je ta faza u kojoj se sve i svašta stavljalo pod world music, danas mi se čini da je to pomalo jenjalo. Ima ljudi koji su u stanju svirati i na rock festivalu, i na WM festivalu. Neki organizatori dovode i pop pjevače čiji je svjetonazor dovoljno kompatibilan, a u stanju je privući širu publiku. No, čini mi se da ljudi koji se primarno bave pop glazbom sve rjeđe ulaze u prostor world musica, jer očito su shvatili da tu nema novca. To je dobro za scenu, o čemu govori i veliki broj festivala po svijetu koji opstaju unatoč svemu.

» Ethnoambient kod nas i nema neku konkurenciju; gdje ste u odnosu na slične festivale u svijetu?

– Mislim da već imamo neku reputaciju na međunarodnoj sceni. To nam pomaže, ali i daje odgovornost u sastavljanju programa. Moglo bi se reći da je to naplata dugogodišnjeg rada... Ulaznica za WOMAD je 150 funti za cijeli festival, a kod nas ljudi nisu u stanju platiti ni dvadesetinu te cijene, iako su troškovi po izvođaču gotovo identični. Stvar je u tome da Hrvatska kao srednjoeuropska zemlja ne funkcionira isključivo po kapitalističkom principu zarade, nego nas financijski podržavaju Grad Solin i Ministarstvo kulture, što je i u redu, jer je kod nas i porez veći. Tu smo sličniji modelu nordijskih zemalja, gdje je porez nešto veći, ali zato Ministarstvo kulture snažno podržava nešto što se smatra vrijednim za zajednicu.

» Što kažete na to da, u zemlji u kojoj su svima puna usta tradicije, Ethnoambient nije bio vijest za televiziju, gotovo su ga posve prešutjeli... Smetaju li ti takve stvari?

– Ma ne, uostalom, mislim da naša publika ne ovisi o tome, a i pitanje je koliko prate televiziju. Tu je riječ o relativno malom postotku ljudi koje bismo mogli nazvati srednjom klasom, intelektualno znatiželjnima za specifična antropološka pitanja tko smo, što smo i odakle dolazimo. Pretpostavka je da su ti ljudi na razini razumijevanja raznih kultura, različitosti, da imaju svoj jasan odnos prema rasizmu...

Dakle, world music je jedna vrlo uska niša, i nije stvar kvantitete, nego je stvar kvalitete. Ni jazz festivali ne mjere svoju uspješnost prvenstveno posjetom, ni po tome koliko je članaka u novinama objavljeno o njima, nego po tome koliko su utjecali na one koji su došli, i koliko su energetskog traga ostavili na sredinu u kojoj se to događa. Mi smo s te strane prezadovoljni! Solin je prihvatio Ethnoambient kao dio svoga suvremenog identiteta, u ovih 16 godina profilirala se publika koja ne samo da prerasta u jednu od najboljih world music publika u svijetu, nego je nukleus za bitne kvalitativne promjene u društvu.

» Koliko ste zadovoljni podrškom Ministarstva kulture koje je zadnjih godina srezalo pomoć festivalima?


– Bio bi red da nas Ministarstvo kulture malo bolje podrži, ne samo nas, nego ovakvu scenu općenito. No, opet, svi znamo kakva je situacija u zemlji, a i da su tu manifestacije s tradicijom kao što su Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto... Ipak, trebalo bi naći mjesto i za relativno nove kulturne inicijative. Sve što ne raste, kao i u prirodi, počinje starjeti i odumirati. Mi smo dosegnuli neke parametre koji graniče s maksimumom mogućnosti grada Solina, a budući da mi nismo samo solinski, nego i hrvatski festival, očekujem da se neke stvari promijene. Jer to jedino može garantirati da će festival postojati i idućih 16 godina... Volio bih da ne ovisimo o potporama, ali jasno je da naši ljudi ne mogu platiti 1000 kuna, koliko bi iznosila realna ekonomska cijena ulaznica za ovakvo događanje.

» Je li preambiciozno očekivati da ovdašnja javnost počne procjenjivati svoje mjesto u svijetu po događajima kao što je Ethnoambient, a ne po vijestima o boravku poznate pjevačice na Hvaru, ili o hrvatskim korijenima zvijezde meksičkih sapunica?

– To je s jedne strane utjecaj medija, a opet, to je slično kao da očekuješ da 90 posto ljudi zanima, primjerice, rasprava između dva filozofa lijeve orijentacije, jednog iz Finske, drugog iz Francuske, o nedostacima i prednostima socijalizma... Iznimno je važno da hrvatska kultura, o čemu treba voditi računa Ministarstvo kulture, razmišlja o strategiji hrvatskog kulturnog razvitka, i u tom kontekstu vidim mjesto za Ethnoambient, prije svega zbog razvijanja kulture tolerancije, pri čemu mislim na pružanje mogućnosti ljudima da se susretnu s drugim kulturama, onima koji su drukčiji.

Jedan od najboljih trenutaka ovogodišnjeg Ethnoambienta mi je bio kad sam vidio da je Keitin udaraljkaš Ismael zainteresirano razgovarao s Januszom Prusinowskim o ritmovima koje Poljaci sviraju na specifičan način i daleko od pojednostavljene predodžbe mazurke i koji su jako slični nekim složenim ritmovima zapadne Afrike. Jer, iz pitanja koliko je naša glazba drukčija od neke druge, ili koliko je i u čemu ista, proizlaze pitanja što smo i tko smo, što je naš jezik, koja je sličnost sa srpskim, albanskim... Želio bih baš dovesti u Solin jednu vokalnu grupu, ako hoćete klapu, s juga Albanije koja pjeva isto što i Dalmatinci! Oni, naime, toliko toga dijele s cijelim Jadranom, gotovo doslovno iste pjesme pjevaju, za ne povjerovati...

» Nekima je zaklinjanje u tradiciju još uvijek izgovor za podizanje zidova prema svijetu. Kako gledaš na takav “pristup”?

– Nije neka glazba vrijedna samo zato što je hrvatska. Tek slušajući druge, čovjek može spoznati sebe. Mi se trebamo naučiti različitost pretvoriti u raznolikost. Jer, raznolikost je nešto što pokazuje bogatstvo i ako si ti siguran i pomiren s tim tko si i što si, sve provokacije padaju u vodu i postaju prošlo vrijeme. Raznolikost ne traži ukopavanje u rovove. Srećom, dovoljno je već prošlo i od rata i danas imamo stabilnu državu i moramo se brinuti o tome da ljudi koji ovdje žive stvaraju jednu dodanu vrijednost doprinosa svijetu, po kojoj će biti cijenjeni, i u Europi i u svijetu. Mislim da smo sposobni i inteligentni pronaći svoje specifično mjesto u tom smislu. Kultura je ta koja će to definirati. Ethnoambient i ideja world musica mogu jako puno pomoći zajednici u tom smislu, jer daju priliku publici da u ta dva dana urone u jedan ljepši svijet, koji nije iluzija, već ga je moguće stvarno osjetiti. Takvi rituali umjetnosti čine tektonske pomake unutar onoga što će se u društvu razviti za 10, 15 godina.

» U devedesetima smo svjedočili i politički forsiranom interesu za tradiciju i retradicionalizaciju društva. No, što reći o interesu za tradiciju koji istodobno ne jača interes za drugim kulturama?


– Treba stalno redefinirati vrijednosti i koncepcije, kao što se to, recimo, radi u kazalištu, i nanovo se čita iste tekstove, e tu je najvažnija uloga Ministarstva kulture. Jer ovakvi festivali, kao uostalom ni Dubrovačke ljetne igre i Splitsko ljeto, ne mogu opstati bez podrške države, i zato je važna kulturna politika. Pitanje je samo ima li Ministarstvo kulture dovoljno jaku poziciju u vlasti...

» Tu, čini se, nema velike razlike, neovisno tko je na vlasti...

– Neke bitne strateške stvari u svim državama ostaju iste, bez obzira koja je politička opcija na vlasti. Upravo bi kultura trebala biti stvar konsenzusa svih stranaka. Ovako, postoji konsenzus o marginalizaciji kulture. To se vidi i iz tretmana kulture u domaćim medijima, puno toga je degradirano do razine zabave, a ne znam kako to ikome može pomoći u donošenju neke životno važne odluke.

» Nisam nigdje pročitao što misliš o Goranu Bregoviću koji već godinama zapadu “prodaje” svoju verziju etnopriče Balkana, a i kod nas u posljednje vrijeme ima svojih epigona?


– Ljude dijelim po razlozima zašto se bave glazbom. Mislim da se ja i on ne bavimo glazbom iz istog razloga, radi se o dva potpuno različita svjetonazora.

» Kako iz današnje pozicije gledaš na ono što si radio s “Legenom”?

– Riječ je o dva različita benda. Ovako bih to slikovito kazao: u “Legenu” smo skupljali ljekovite trave i onda najprije liječili sebe, a zatim i druge ljude. U “Kriesu”, prikupljamo drva za veliki krijes oko kojeg ljudi mogu slaviti. Osobno, ulazim u fazu u kojoj sam otvoren za različite suradnje, nevezano isključivo uz “Kries”. Volio bih surađivati s nekim glazbenicima drugih usmjerenja, često razgovaram o tome s glazbenicima prijateljima diljem svijeta... Naravno, iako sada nešto rjeđe sviramo, i “Kries” će se truditi da svaki novi album bude nova priča, kao što je bilo i do sada.

hrvoje prnjak
[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/kultura/mojmir-novakovic-vlast-i-oporba-se-slazu-da-je-kultura-marginalna-stvar-207714 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=249b8d6f9a9a9a7f6c848ce5303964d966e7c246 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Mojmir+Novakovi%C4%87%3A+Vlast+i+oporba+se+sla%C5%BEu+da+je+kultura+marginalna+stvar&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fmojmir-novakovic-vlast-i-oporba-se-slazu-da-je-kultura-marginalna-stvar-207714 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fmojmir-novakovic-vlast-i-oporba-se-slazu-da-je-kultura-marginalna-stvar-207714 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => World music na Gradini [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
KulturaWorld music na Gradini

Mojmir Novaković: Vlast i oporba se slažu da je kultura marginalna stvar

Piše PSD.
28. srpnja 2013. - 01:23
ŠESNAESTO IZDANJE Ethnoambient festivala dovelo je na solinsku Gradinu i takva imena kao što je senegalski virtuoz na kori Seckou Keita, čiji je posljednji album “Miro” dobio četiri od pet mogućih “Guardianovih” zvjezdica, te Ian Anderson i Ben Mandelson suvremenici, ali i začinjavci rađanja samog termina world musica i “fRootsa”, najutjecajnijeg časopisa te vrste glazbe. Anderson, inače cijenjen i kao glazbeni urednik i recenzent, dugo je bio angažiran i na BBC Radiju 2, a radio je i za BBC World Service.

E sad, ni to nije bilo dovoljno da ovaj jedinstveni festival spazi oko HTV-ovih novinara, kao ni urednika koji uređuju kasnovečernje “Vijesti iz kulture”, no to je neka druga tema, koja uostalom ionako više govori o javnoj kući s Prisavlja. I, dakako, o kriterij...
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. svibanj 2024 10:54