Hrvatska je zemlja bogata prirodnim ljepotama, s prekrasnom obalom, netaknutim nacionalnim parkovima i očuvanim ekosustavima.
Kako težimo energetskoj neovisnosti i smanjenju emisija stakleničkih plinova, vjetroelektrane su postale ključni element u energetskoj tranziciji. U izgradnji tih postrojenja postoji potreba za pažljivim planiranjem i provedbom kako bi se osigurala zaštita prirode i okoliša.
Kažu nam to u Oikonu d.o.o. – Institutu za primijenjenu ekologiju, odgovarajući na pitanje o utjecaju vjetroelektrana na okoliš, a ususret jednoj od najvećih i najvažnijih znanstvenih konferencija na svijetu u području utjecaja izgradnje vjetroelektrana na okoliš i prirodu, kojoj će domaćin biti Šibenik od 18. do 22. rujna 2023. godine.
Hrvatska je, navode u Oikonu, prepoznala važnost vjetroelektrana u svom energetskom miksu te se stoga intenzivno radi na razvoju i izgradnji ovih postrojenja diljem Hrvatske. Međutim, postavlja se pitanje kako kombinirati napredak u obnovljivim izvorima energije s očuvanjem prirodnih staništa i ekosustava.
Utjecaj vjetroelektrana na okoliš, pojašnjavaju, obuhvaća niz faktora, uključujući flicker (efekt treperenja sjene), buku, prenamjenu zemljišta, ptice, šišmiše, velike zvijeri, krajobraz, izgradnju pristupnih prometnica i dalekovode. Svi ti utjecaji zahtijevaju pažljivo planiranje i upravljanje kako bi se osigurala zaštita prirode i očuvanje ekosustava.
Osjetljive vrste životinja uključuju ptice i šišmiše, prije svega zbog rizika od kolizije s lopaticama vjetroagregata, ali također i velike zvijeri zbog promjene stanišnih uvjeta i uznemiravanja. Kolizija s lopaticama može uzrokovati ozbiljne ozljede i smrt ptica i šišmiša. Utjecaj vjetroelektrana na ptice i šišmiše uključuje stradavanje, gubitak ili promjenu staništa, uznemiravanje te izbjegavanje područja vjetroelektrane, što rezultira premještanjem i tzv. utjecajem barijere, također navode.
Dodaju i kako su šumska područja posebno osjetljiva područja pri izgradnji vjetroelektrana jer mogu zahtijevati krčenje šuma, što rezultira zauzimanjem i fragmentacijom staništa. Uklanjanje stabala za izgradnju pristupnih puteva može stvoriti nove linearno strukturirane prostorne elemente koji privlače šišmiše i povećavaju rizik od kolizije.
Povezivanje vjetroelektrana s elektroenergetskom mrežom, pojašnjavaju nadalje, zahtijeva izgradnju dalekovoda koji može imati utjecaj na okolni krajolik, migraciju ptica i druge vrste. Važno je, ističu, pravilno planiranje i primjena mjera zaštite kako bi se smanjio negativni utjecaj na okoliš i osigurala održivost projekta.
Kazuju i kako su područja sa stalnim protokom zraka pogodna kao migracijski putevi za ptice, povećavajući rizik od kolizije, posebice za ptice koje koriste termiku za letenje.
Ključni koraci
Ptice grabljivice i sovke najosjetljivije su vrste koje mogu stradati od kolizije. Proljeće i jesen su razdoblja kada su ptice najosjetljivije jer se tada odvijaju migracije i gniježđenje.
Šišmiši koji se često kreću visoko iznad vegetacije u otvorenom prostoru također su izloženi riziku od kolizije s lopaticama vjetroagregata. Dodatno, barotrauma, uzrokovana naglom promjenom tlaka oko rotirajućih vrhova lopatica, može uzrokovati unutarnju traumu kod šišmiša. Najugroženije populacije šišmiša su one koje migriraju ili su aktivne tijekom ljeta, jeseni ili razdoblja osamostaljenja mladunaca.
Stručnjaci za zaštitu prirode i okoliša surađuju s inženjerima i investitorima kako bi identificirali osjetljiva područja i primijenili adekvatne mjere zaštite. Analiza utjecaja na okoliš, praćenje populacija ptica i šišmiša te primjena mjera za smanjenje negativnih utjecaja ključni su koraci u izgradnji vjetroelektrana koji se usklađuju s ciljevima održivog razvoja.
U slučaju mogućeg velikog utjecaja na populacije životinjskih vrsta, potrebno je, kažu u Oikonu, primijeniti mjere zaštite kako bi se smanjio utjecaj na najmanju moguću razinu. Uz primjenu odgovarajućih mjera zaštite, Hrvatska može, ističu, ostvariti energetsku neovisnost s minimalnim utjecajem na osjetljive vrste i njihova staništa. Stoga, zaštita ptica, šišmiša i šumskih područja mora biti sastavni dio svakog projekta izgradnje vjetroelektrana u zemlji.
Naglašavaju i kako su sveobuhvatno planiranje, praćenje i primjena mjera zaštite ključni kako bismo ostvarili ravnotežu između napretka u obnovljivim izvorima energije i očuvanja prirode. Samo kroz zajedničke napore investitora, stručnjaka i lokalne zajednice možemo izgraditi vjetroelektrane koje će biti korisne za okoliš i energetski održive za buduće generacije.
Izazovi i mogućnosti
Na odgovornost pristupa zaštiti prirode u razvoju vjetroenergetike ukazuje i činjenica da će se u Hrvatskoj u rujnu održati najveća globalna konferencija o utjecaju vjetroelektrana na okoliš i prirodu – Conference on Wind energy and Wildlife impact (CWW 2023). Hrvatska je domaćin sedme po redu konferencije, a ovogodišnji organizatori su konzultantske tvrtke Oikon – Institut za primijenjenu ekologiju i Supernatural.
“Upravo zbog ovog novog vala ubrzanog razvoja vjetroelektrana te potaknuti našom predanošću zaštiti okoliša i prirode, ponosni smo što smo u Hrvatsku doveli CWW – najveću globalnu konferenciju o utjecaju vjetroelektrana na okoliš i prirodu koja će se u rujnu održati u Šibeniku. Ova konferencija pružit će platformu za razmjenu znanja, iskustava i inovacija s vodećim svjetskim stručnjacima u tom području”, izjavio je Dalibor Hatić, direktor Oikona – Instituta za primijenjenu ekologiju.
Dodaje kako u pet dana trajanja konferencije očekuju više od 600 sudionika iz cijeloga svijeta.
“Bit će to prilika da se usredotočimo na izazove i mogućnosti koje vjetroelektrane pružaju, posebno u kontekstu očuvanja bioraznolikosti, zaštite ptica, šišmiša i drugih aspekata okolišne održivosti. Vjerujem da će CWW 2023 biti iznimno uspješan događaj koji će pridonijeti našem kontinuiranom angažmanu u stvaranju održive budućnosti za naše društvo i čitavo čovječanstvo”, istaknuo je Hatić.