Prije gotovo dva tisućljeća stari su se Rimljani među prvima na našim prostorima bavili razvojem infrastrukture, pa su gradili ceste i njima brzo i sigurno dopirali do udaljenih dijelova carstva. Kad su kultivirali krš u današnjem Šestanovcu i uredili križanje dviju vicinalnih cesta, nisu mogli zamisliti da će se na istom prostoru nalaziti vjetroelektrana, a uskoro i solarni park. Ni njemački investitori nisu mogli zamisliti da će se baš njima dogoditi da prilikom ispitivanja lokacije za vjetroelektranu u Dalmatinskoj zagori pronađu davno zaboravljene, napuštene i makijom obrasle rimske ceste, odnosno ostatke kolotraga koji čine zaštićenu arheološku baštinu.
WPD AG je privatna kompanija, osnovana 1996. godine u Bremenu, na sjeveru Njemačke, kad su obnovljivi izvori energije još bili avangarda. Tvrtka kontinuirano raste pa je već prisutna na tržištima trideset država i ima više od 3500 djelatnika. U svojih prvih 25 godina WPD je realizirao više od 5500 MW – za usporedbu, u Hrvatskoj je, otkad je puštena prva Hidroelektrana Krka davne 1895., po Teslinu projektu, u svim proizvodnim kapacitetima instalirano oko 5000 MW, ističu u WPD-u, a brojevi govore u prilog tome kako žele doprinijeti globalnoj energetskoj tranziciji, zaštiti okoliša, održivosti i gospodarskom rastu.
Poduzetnički pothvat
Radeći na ishođenju dozvola i spajanju zainteresiranih lokalnih partnera, najviše vlasnika zemljišta, s dobavljačima tehnologije i financijerima, vlasnici WPD-a, inače odvjetnici, Gernot Blanke i Klaus Meier vidjeli su dobru poslovnu priliku pa su osnovali tvrtku koja se bavi cjelovitim razvojem takvih projekata. I ne samo to, u mladosti su bili aktivisti; još krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća borili su se za čisti okoliš i sigurnu proizvodnju energije, a devedesetih, inspirirani njemačkim i europskim ujedinjenjem, odlučili su na svojim osobnim vrijednostima kreirati poduzetnički pothvat i itekako su uspjeli. U dosad realizirane projekte uložene su milijarde eura, a tvrtka je jača nego ikad.
U Hrvatskoj je WPD prisutan dulje od dvadeset godina. Načelnik općine Šestanovac Martin Merčep pohvalio nam se još u veljači kako će WPD, vlasnik Vjetroelektrane Katuni, u novi projekt, Solarnu elektranu Katuni, uložiti više od 250 milijuna kuna i ojačati proračunski doprinos. Razvoj projekta vodi Adria, regionalna podružnica grupe sa sjedištem u Dubrovniku, čiji nam je direktor Zoran Obradović potvrdio razvoj “zelene” priče u Šestanovcu.
– Zbog dobre insolacije, konfiguracije terena te prostornoplanskih odrednica, procijenjeno je da postojeći obuhvat VE Katuni pruža dodatne mogućnosti za iskorištavanje prirodnih potencijala. Postavljanjem solarnih modula u obuhvatu vjetroelektrane, uz minimalne nove intervencije u prostoru, dodatno će se iskoristiti iznimno povoljan prirodni potencijal ovog područja. Na prostoru površine nešto veće od 44 hektara planira se izgradnja fotonaponskog sustava s priključnom snagom od 30 MW. Važno je naglasiti da je u obuhvatu postojeće infrastrukture VE Katuni već implementirana kabelska izgrađena mreža te su izgrađeni pristupnih putovi, koji će se također koristili i za potrebe sunčane elektrane. SE Katuni spojit će se na prijenosnu mrežu preko postojeće trafostanice Katuni, tako da ni u tom smislu nisu potrebni dodatni zahvati na infrastrukturi. Investiciju procjenjujemo na oko 30 milijuna eura, a proizvodnju na više od 50 GWh godišnje. Kad se postojećoj proizvodnji vjetroelektrane pribroji solarna elektrana, izravan godišnji proračunski doprinos Općini bit će vrlo značajan, gotovo 200.000 eura, što čini ozbiljan udjel u cijelom općinskom proračunu – kazao nam je Obradović.
Premda je načelnik Merčep ovaj projekt najavio u veljači, od tada do danas realizacija još nije započela. Vrijeme nije stalo, ali ruska agresija na Ukrajinu, globalna energetska kriza i rast cijena energenata dali su novi zamašnjak promociji obnovljivih izvora energije i energetskoj neovisnosti kao strateškoj odrednici država, i pomalo su utjecali na poslovanje na globalnoj razini. Ili je pak rimska cesta stala na put Solarnoj elektrani Katuni.
Stručna javnost
– Ponosni smo što u širem obuhvatu projekta imamo rimsku cestu, kao i na naš doprinos istraživanju i očuvanju kulturne baštine; naime, istražne su se radnje provodile prije i tijekom realizacije vjetroelektrane, a kada smo se odlučili raditi na solaru, u suradnji s nadležnim Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture proveli smo dodatna istraživanja i preciznije smo utvrdili trasu rimske ceste te smo iz projektnog obuhvata izuzeli zaštitni koridor. Kada dođemo do realizacije, konzervatori će također biti uključeni i provodit će nadzor, a rado ćemo doprinijeti i dodatnim istraživanjima. Prethodno otkriveni dio rimske ceste danas je označen smeđom, turističkom signalizacijom, a vjerujemo da će se vidjeti nakon realizacije solara i da će se posjetiteljima moći prezentirati i više ove baštine. Moram istaknuti afirmativan odnos Ministarstva kulture i konzervatora, koji su u nama prepoznali društveno odgovornog investitora spremnog pomoći istraživanjima, zaštiti i prezentiranju arheološke i kulturne baštine, i dokazali su da uz dobru volju zaštita i razvoj mogu ići zajedno. Osim rimske ceste, u obuhvatu projekta postoji i ekološki voćnjak, a uz trasu kabela su maslinici omeđeni suhozidima koji također predstavljaju baštinu. Ipak, još čekamo. Projekt solarne elektrane prijavljen je u siječnju ove godine za energetsko odobrenje, kao ključni dokument za ishođenje ostalih dozvola, međutim, procedura pred nadležnim Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja još traje. Nadamo se uskoro pozitivnom rješenju – optimističan je Zoran Obradović, ističući kako su od veljače do danas upućeni nebrojeni apeli, poruke, inzistiranja stručne javnosti, sektorskih udruga i drugih dionika da se ubrza energetska tranzicija i da se projektima omogući brža realizacija i nesmetano investiranje.
– Energetski su projekti svugdje u svijetu složeni, odluke kojima se oni reguliraju imaju dalekosežne učinke, puno dulje od mandatnog razdoblja, i treba ih dobro odvagnuti. Kažu da u svakom energetskom projektu, čak i potpuno privatnom, 80 posto udjela, odnosno utjecaja na realizaciju ima država jer je energetika detaljno i dubinski regulirana. Naše resorno ministarstvo na dnevnoj razini upravlja kompletnom energetikom u vrlo složenim okolnostima, balansirajući između očekivanja i mogućnosti, pa mogu razumjeti da se stvari ne događaju preko noći. Prije nekoliko dana u Njemačkoj na susretu s kolegama, direktorima svih europskih podružnica WPD-a, svi su redom prezentirali duge i složene procedure, labirinte koje je potrebno proći da bi projekti stigli do realizacije, kao i nastojanja da se što prije poveća udjel obnovljivih izvora energije te da baš njihove države postanu izvoznice, a danas su mahom, kao i Hrvatska, uvoznice električne energije, odnosno ne proizvode dovoljno za vlastite potrebe. Bilo bi šteta da neki ili mnogi drugi u tome uspiju prije, a nama ne manjka resursa, prirodnih i ljudskih potencijala, i sve to prati kapital koji je dostupan za brzu realizaciju.
Strah od rokova
Resorno ministarstvo pokriva više resora, gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, ali velika očekivanja investitori polažu u Procjenu s preporukama za uklanjanje prepreka i rasterećenje procedura za obnovljive izvore energije, defakto akcijski plan u kojem su identificirane mjere potrebne da bi projekti koji ispunjavaju uvjete brže stigli do realizacije – napominju u WPD-u.
Međutim, njemački se investitori boje za primjerene vremenske rokove, u kojima projekti neće zastarjeti prije nego što ishode sve dozvole, što se kod nas znalo događati. Nadaju se da će Ministarstvo, sukladno donesenim planovima i usvojenim zaključcima, ojačati kapacitete kako bi promptno odgovorilo na veliki interes i uskoro završilo s dodjelom energetskih odobrenja za projekte za koje je iskaz interesa predan još u siječnju ove godine, kao i donijeti podzakonske akte za nove projekte za koje se interes tek treba iskazati. Hrvatska ima ogromne potencijale za obnovljive izvore energije, a osim dugih rokova za ishođenje dozvola, često se traže razlozi zašto se ti isti potencijali ne koriste. Došlo je vrijeme kad resursi koje imamo, vjetar i sunce, mogu donijeti našoj domovini, poduzetnicima i građanima, bogatstvo i komfor energetske neovisnosti.
– Nažalost, od 2016. do danas u Hrvatskoj ne postoji do kraja definiran pravni okvir za razvoj projekata obnovljivih izvora. Zadnji WPD-ov projekt realiziran u Hrvatskoj upravo je Vjetroelektrana Katuni, a prvi idući će najvjerojatnije, ako se ostvare nade u brzo ishođenje dozvola, biti solarna elektrana na istoj lokaciji.
WPD djeluje i u regiji te putem WPD-a Adria vodi razvoj projekata ukupne snage veće od 1500 MW u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.
– Je li susjedova trava zelenija? – pita se Obradović i nastavlja:
– Svugdje je zahtjevno i nigdje ne ide brzo, mi smo spremni ići korak po korak, ne odustajemo od principa transparentnosti i jednakosti. Očekujemo da nam je isto kao i drugima, a trudimo se da svima bude bolje. Imamo globalno iskustvo i za mnoge izazove spremna rješenja koja dijelimo i pomažemo implementirati ih na korist cijelog sektora, ne samo naših projekata – zaključio je Zoran Obradović, direktor regionalne podružnice WPD grupe sa sjedištem u Dubrovniku. •