Poslovna zgrada Energetskog instituta “Hrvoje Požar” (EIHP) proći će zelenu i digitalnu transformaciju te će postati ogledni primjer suvremenih tehnologija koje se ugrađuju prilikom obnove prema nZEB standardu (engl. nearly zero-energy building, odnosno zgrada gotovo nulte energije).
Ujedno, u obnovljenoj zgradi EIHP-a planirana je uspostava nacionalnog trening-centra. O pojedinostima tog projekta informirale su nas dr. sc. Vesna Bukarica, voditeljica projekta nZEb, i Margareta Zidar, glavna projektantica obnove zgrade.
Što je sve predviđeno projektom “Osnivanje nacionalnog trening-centra za zgrade gotovo nulte energije (nZEB)” i dokle ste stigli u njegovoj provedbi? Kako se financira?
Na to pitanje dr. sc. Vesna Bukarica odgovara kako je riječ o projektu pokrenutom kroz program “Energija i klimatske promjene”, u sklopu Financijskog mehanizma Europskoga gospodarskog prostora za razdoblje 2014. – 2021. godine, za što je osigurano 1,6 milijuna eura nepovratnih sredstava. Partneri na projektu su EIHP i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
– Projekt ima za cilj obuhvatiti sve ključne dionike u procesu nZEB obnove zgrada te im kroz pilot-akciju pokazati dobrobiti obnove zgrada prema nZEB standardu. Pilot-akcija je obnova zgrade EIHP-a u kojoj će djelovati nacionalni nZEB trening-centar te će postati središnje mjesto za edukaciju stručnjaka i njihovo osposobljavanje za rješavanje izazova obnove postojećeg fonda zgrada – ističe dr. Bukarica.
Procjenjuje se da su zgrade u EU-u odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisije CO2. Zanimalo nas je što sve podrazumijeva nZEB standard.
– Zgrade gotovo nulte energije (nZEB) vrlo su visoke energetske učinkovitosti, koriste vrlo nisku količine energije, a koja se u značajnoj mjeri proizvodi na samoj lokaciji iz obnovljivih izvora energije.
U Hrvatskoj je nZEB standard definiran s četiri karakteristike: niska vrijednost potrebne toplinske energije za grijanje i ukupne energije koja je potrebna zgradi, korištenje obnovljivih izvora energije dostupnih na lokaciji zgrade za najmanje 30 posto potreba za energijom za zgradu, i kvalitetno izvedena vanjska ovojnica zgrade, bez toplinskih mostova i s niskom razinom zrakopropusnosti. Riječ je, ukratko, o zgradi izgrađenoj prema najsuvremenijim zahtjevima, vrhunskog dizajna, vrhunske tehnologije i visoke energetske učinkovitosti – govori Margareta Zidar.
Nove zgrade
Dodaje kako su sve nove zgrade koje su projektirane nakon 2020. godine trebale ostvariti taj standard. Ipak, velika većina novoizgrađenih zgrada računski ispunjava uvjet nZEB, ali i dalje pretežito koristi fosilne izvore energije. Da bi se razlikovale zgrade koje imaju male energetske potrebe i zgrade koje svu svoju energiju proizvode na lokaciji zgrade iz obnovljive energije, najavljen je novi termin – zgrade gotovo nulte emisije energije.
– Prema podacima koje je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine prikupilo od upravnih odjela koji obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva, u razdoblju od 1. travnja 2014. do 31. prosinca 2019. izgrađeno je ukupno 145 nZEB zgrada, ukupne površine 176.981 četvorni metar.
U bazi podataka energetskih certifikata zgrada (za certifikate unesene u IEC do 29. listopada 2019.) postoji ukupno 616 zgrada koje zadovoljavaju uvjete, ali kako nije postojala obaveza navođenja oznake nZEB u izradi energetskih certifikata, taj podatak nije unesen. Prema tome, 1,6 posto zgrada za koje su izdani energetski certifikati tijekom 2018. i 2019. godine zgrade su gotovo nulte energije – objašnjava Margareta Zidar.
Pitali smo naše sugovornice i kad će biti uspostavljen nacionalni trening-centar u obnovljenoj zgradi EIHP-a. Na koji će način raditi taj centar? Tko će sve biti uključen u trening?
– Trening-centar nZEB u procesu je oformljivanja. To je program za edukaciju stručnjaka u graditeljstvu o tehničkim standardima te regulatornim i administrativnim zahtjevima za zgrade gotovo nulte energije. Prijave za edukaciju otvorit će se u lipnju ove godine, a od jeseni počinje program edukacije, koji je podijeljen u osam jednodnevnih modula, čiji su nositelji stručnjaci iz EIHP-a i Građevinskog fakulteta.
Moduli će sadržavati osnovne informacije o odabranoj temi, niz iskustava iz provedenih projekata i praktični rad za polaznike. Glavni moduli vezani su uz koncepte, strategije i pripremu nZEB projekata, energetsko modeliranje i sustave opskrbe energijom u nZEB zgradama, unaprjeđenje otpornosti i ranjivosti zgrada na potres te nZEN energetski samodostatno susjedstvo. Više informacija o provođenju edukacije dostupno je na web-stranici projekta https://www.nzebcentar.hr/nzeb-trening-centar/ – kaže dr. Bukarica.
Što pokazuju analize o smanjenju potrošnje energije nakon obnove zgrade? Koji su očekivani rezultati projekta?
– Kroz prethodno energetsko modeliranje i prioritizaciju indikatora energetske učinkovitosti definirali smo optimalno tehničko rješenje. Kao relevantne indikatore energetske učinkovitosti promatrali smo vrijednost primarne energije, iznos globalnog troška, emisije CO2 i operativne troškove za energiju za kombinacije tehničkih rješenja u nZEB standardu.
Energetsko modeliranje uključilo je 20 varijanti toplinske zaštite vanjske ovojnice, tri izvora energija za sustave grijanja i hlađenja, tri varijante rješenja za sustav rasvjete i fotonaponski sustav, ukupno 720 kombinacija tehničkih rješenja, od kojih 135 rješenja ispunjava standard gotovo nulte energije. Sustavi za osiguranje toplinske energije koji su analizirani su dizalice topline voda-voda, dizalice topline zrak-voda te postojeći sustav daljinskoga grijanja i kompresijski rashladnik – kaže Margareta Zidar.
Optimalno rješenje
Navodi optimalno rješenje: postojeći prozori, dodatnih šest centimetara toplinske izolacije vanjskog zida i stropa prema tavanu, integrirane LED svjetiljke, dizalica topline voda-voda, fotonaponski sustav 60 kW.
– Zbog ograničenog trajanja projekta u kojem je osigurano financiranje i neizvjesnog trajanja administrativnih postupaka, unaprjeđenja će se provesti u više faza.
U prvoj ćemo fazi za zgradu osigurati sedam puta učinkovitiji sustav rasvjete, 30 posto obnovljive energije proizvedene na lokaciji zgrade putem fotonaponskih modula, novi razvod sustava grijanja, hlađenja i mehaničke ventilacije. Sustavom automatizacije i upravljanja svi će tehnički sustavi biti u potpuno sti digitalizirani i upravljivi prema okupiranosti prostora, unutarnjoj toplinskoj ugodnosti (temperatura, CO2 i osvijetljenost) i biti pripremljeni da razmjenjuju energiju s mrežom. Sljedeća faza bit će izvedba dizalice topline voda-voda koja će koristiti podzemnu vodu kao izvor energije – pojašnjava glavna projektantica obnove zgrade.
– U budućnosti, kad se provedu sve mjere koje čine optimalno rješenje, naše analize pokazuju da sadašnju potrošnju energije možemo smanjiti čak deset puta – trenutačno na godišnjoj razini ukupno trošimo oko 320 MWh energije, a svim optimalnim mjerama procjenjujemo da će ta potrošnja biti oko 32 GWh – zaključuje Margareta Zidar.