Privodimo kraju nekoliko projekata energetske učinkovitosti, a nećemo stati samo na njima. Modernizacija naših pogona preduvjet je niskougljične proizvodnje.
Realizacijom strategije dekarbonizacije, programa pod nazivom "Budućnost na djelu", Cemex poduzima zanimljive projekte koji nisu samo usmjereni na vlastitu energetsku učinkovitost. O aspektima poticanja korištenja energije iz obnovljivih izvora razgovarali smo s Marijanom Vukom, članom Uprave i direktorom cementnih operacija u Cemexu Hrvatska.
U kojoj ste trenutno fazi kad je riječ o energetskoj učinkovitosti Cemexovih proizvodnih pogona?
- Privodimo kraju projekt energetske učinkovitosti pogona "Sv. Juraj" vrijedan 2,6 milijuna eura, od čega je 50 posto financirano sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U sklopu tog projekta, prije nekoliko mjeseci smo pustili u pogon i novu sunčanu elektranu. Uz smanjenje utroška električne energije za proces proizvodnje klinkera u svom pogonu u Kaštel Sućurcu od 4 GWh godišnje, ovaj projekt uključuje i vlastitu proizvodnju energije u sunčanoj elektrani na hali sirovine u rudniku od 1 GWh godišnje. Samo će on utjecati na smanjenje ugljičnog otiska iz naše proizvodnje za oko 200 tona CO2 godišnje.
Planirate li i nove projekte i ulaganja?
- Naravno, modernizacija naših pogona, s posebnim naglaskom na energetsku učinkovitost, preduvjet je niskougljične proizvodnje pa nećemo stati samo na ovim projektima. Slijedi nam i rekonstrukcija peći u tvornici "Sv. Juraj", kao i rekonstrukcija naše zagrebačke betonare u Klari. Planiramo i ugradnju fotonaponskih sustava na krovovima u našim pogonima i terminalima, a u završnoj fazi je i izrada projekta korištenja otpadne topline za proizvodnju električne energije. Ovim projektima bismo osigurali da preko 20 % naše potrošnje dolazi iz vlastitih izvora. Svakako, namjera je aplicirati i za raspoloživa sredstva iz EU fondova koja će ove projekte učiniti atraktivnijima u smislu povrata ulaganja, ali i postizanja internih ciljeva smanjenja emisija.
Kakve konkretno ciljeve u pogledu emisija i energije Cemex želi postići?
- Naš je globalni kompanijski cilj postati tvrtka s neto nultom stopom emisija CO2 do 2050. Sve aktivnosti koje provodimo usmjerene su na postizanje ciljeva smanjenja emisija koje potvrđuje incijativa Science Based Targets, oni uključuju 47 posto manje emisija CO2 po toni cementnog materijala i 35 posto manje sadržaja ugljika u betonu do 2030. Jednako tako, plan je dovesti razinu korištenja čiste energije na 65 posto udjela u potrošnji električne energije. Jedna od nedavnih promjena je i nabava energije iz obnovljivih izvora. Naime, od srpnja prošle godine imamo ugovor o opskrbi zelenom električnom energijom s HEP Opskrbom, odnosno o isporuci proizvoda ZelEn, čime se jamči da je sva isporučena električna energija 100 posto proizvedena iz obnovljivih izvora.
Vidite li još negdje svoju ulogu u poticanju zelene tranzicije?
- Sudjelujemo u nekoliko projekata koji su usmjereni na podizanje razine iskorištavanja energije iz obnovljivih izvora, kako u svojim lokalnim zajednicama, tako i na razini Hrvatske pa i regije. Dobar su primjer za to projekti izgradnje vjetroelektrana, dakle obnovljivih izvora energije, za koje isporučujemo naše niskougljične cemente pod brendom Vertua, čineći ih time još održivijima.
Na primjer, u izgradnji betonskih stopa za vjetroelektrane kod Obrovca koristio se naš niskougljični cement Vertua Plus. Slično tome, naš niskougljični cement Vertua Ultra gradio je vjetroelektranu Ivovik, najveći vjetropark u Bosni i Hercegovini, koji će proizvoditi 236,6 GW h električne energije godišnje, dovoljno za zadovoljavanje energetskih potreba više od 100.000 kućanstava. Također, isporučivali smo i niskougljični cement Vertua Plus za gradnju ključnog dijela hidroelektrane Dabar, prve od četiri hidroelektrane koje će biti izgrađene u projektu "Gornji horizonti" u istočnoj Hercegovini. Cement naše "zelene" oznake tako gradi hidrotunel kojim će se voda usmjeravati na hidroelektranu Dabar.
Ovi tzv. zeleni i održivi građevinski materijali povezani su s regionalnim gospodarskim razvojem i ključni za gradnju infrastrukture koja pomaže osigurati čistu energiju, kao jedan od stupova europske zelene tranzicije.
Dosta se aktivni u zajednicama, sudjelujući donacijama i u lokalnim projektima. Ima li i tu prostora za rad na energetskoj učinkovitosti?
- Svakako ima. Nedavno smo u suradnji s Gradom Kaštela postavili fotonaponski sustav na objekt na plaži Gojača koji zajednički koriste tri društva - Pomorsko sportsko ribolovno društvo "Gojača", Hrvatsko planinarsko društvo "Kozjak" te Udruga navijača Hajduka Kaštel Sućurac. Energija koju proizvodi ta fotonaponska elektrana primarno se troši u objektu na čiju instalaciju je elektrana spojena, osiguravajući ovim udrugama praktički energetsku neovisnost, a to svakako utječe na smanjenje njihovih troškova. Ovakvim vidom ulaganja u zajednicu potičemo razvoj lokalnih udruženja.
Koliko uopće koštaju takvih projekti?
- U ovom konkretnom projektu je vrijednost izrade projektne dokumentacije i instalacije elektrane bila oko 11.000 eura, a očekivano vrijeme povrata investicije je pet godina. Važno je napomenuti da ovo neće biti jedini takav projekt u kojem ćemo pomagati udruženja i institucije u energetskoj učinkovitosti. Nedavno smo izdvojili sredstva i za izradu projekata postavljanja fotonaponskih sustava i za tri solinske ekoškole čiji je Cemex kum, te Osnovnu školu iz Klisa, solinski dječji vrtić te za kaštelanski lokalni sportski klub čiji rad s mladim sportašima sponzoriramo. Na taj način želimo im olakšati ulazak u korištenje zelene energije, ali i pomoći u samoj popularizaciji obnovljivih izvora energije.