U utorak, 30. travnja 2024. godine, službeno je završio projekt “Osnivanje nacionalnog trening centra za zgrade gotovo nulte energije (nZEB)”, navedeno je na stranicama Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP).
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za taj projekt je potpisan u lipnju 2021. godine, a projekt je financiran iz programa “Energija i klimatske promjene” u sklopu financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora za razdoblje 2014. – 2021. godine. Partneri na projektu bili su EIHP i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Na pitanje što je sve ostvareno kroz taj projekt, dr. sc. Vesna Bukarica, voditeljica nZEB projekta odgovara kako su kroz projekt uspostavili nacionalni trening centar za nZEB (nearly zero-energy building) i educirali polaznike koji se profesionalno bave energetikom u sektoru zgradarstva.
- Prema njihovim povratnim informacijama i provedenim anketama, vjerujemo da smo time uspjeli ostvariti glavni cilj projekta - unaprijediti znanja dionicima koji sudjeluju u procesu obnove zgrada prema nZEB standardu te povećati svijest o važnosti obnove zgrada primjenom inovativnih tehničkih rješenja koja odgovaraju nZEB zahtjevima. Dodatno, ojačali smo partnerstva sa znanstveno-istraživačkim institucijama, stručnim udruženjima i udrugama, a gradimo i nova sve s ciljem dugoročne održivosti projekta – kaže voditeljica projekta.
S obzirom na to da je Kraljevina Norveška donor u ovom projektu, kaže i kako su uspostavili komunikaciju s norveškim istraživačkim institucijama.
- Kroz studijska putovanja upoznali smo se s njihovim projektima i inicijativama u području nZEB-a i ZEN-a (zero energy neighbourhood) te smo time potvrdili i viziju našega projekta od nZEB zgrade preko ZEN naselja do pametnog grada. Na tragu prikupljenih iskustava tražit ćemo nove načine financiranja istraživačkih aktivnosti kako bi se osigurao upravo ovakav transfer znanja i iskustava iz država s razvijenijom istraživačkom strukturom i industrijom – kazuje dr.sc. Vesna Bukarica.
Obnova poslovne zgrade
Margareta Zidar, glavna projektantica obnove poslovne zgrade EIHP-a, dodaje kako su također u sklopu projekta pokrenuli i sveobuhvatnu obnovu zgrade Energetskog instituta Hrvoje Požar s ciljem ostvarenja nZEB standarda, koja je počela u rujnu 2023. godine i bliži se kraju.
- Na krov je montirana FN elektrana instalirane snage 50 kW, čime ćemo osigurati 30 posto potrebne godišnje energije, zamijenili smo i digitalizirali sve tehničke sustave te uveli novi sustav automatizacije prema okupiranosti prostora te parametrima ugodnosti za temperaturu, koncentraciju CO2 i intenzitet osvijetljenosti upravlja radom tehničkih sustava. Drugim riječima, pratit ćemo uvjete unutarnje ugodnosti, što je još uvijek rijetkost u energetski obnovljenim zgradama – pojašnjava Margareta Zidar.
Dr.sc. Vesna Bukarica informira nas i kako je EIHP s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu (GF) počeo s trening programom edukacije stručnjaka u graditeljstvu (ovlaštenih inženjera i suradnika u projektiranju i energetskih certifikatora) još u rujnu 2023., kada je i pokrenuta obnova poslovne zgrade, no zbog obnove su ih održavali online. Nedavno su, kaže, završili prvi ciklus podijeljen u osam tematskih modula koje je odslušalo više od 70 polaznika, a posebne radionice održali su i za studente Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, studente drugih tehničkih fakulteta okupljene u studentskoj udruzi SUPEUS te za ključna tijela državne uprave za energetsku obnovu.
- Polaznici su imali priliku posjetiti i naše gradilište, tj. zgradu EIHP-a, te se na licu mjesta upoznati s odabranim tehničkim rješenjima. Predavanja su održali članovi projektnog tima iz EIHP-a i GF-a, ali su značajan doprinos dali i vanjski predavači, s posebnim naglaskom na predavače iz institucija kao što su Fraunhofer IFF i MIT Sustainable Design Lab. S edukacijama ćemo nastaviti u obnovljenoj poslovnoj zgradi EIHP-a, u prostoru predviđenom za edukacije koji će moći mijenjati oblik i namjenu te se koristiti i kao, primjerice, svojevrsni izložbeni prostor gdje će tvrtke moći izložiti nove tehnologije. No, želimo naglasiti da trening centar koji smo pokrenuli nije prostor, već platforma za suradnju svih dionika uključenih u energetsku obnovu, platforma za učenje, razmjenu iskustava i dobrih (ali i loših) praksi te je EIHP otvoren za suradnju sa svima zainteresiranima. Imamo puno ideja i nadamo se da ćemo ih uspjeti realizirati, ali kontinuirano razmišljamo o dugoročnoj održivosti projekta jer nam cilj nisu samo uštede koje ćemo postići tijekom obnove, već i prijenos znanja koje smo stekli u cijelom ovom procesu – ističe dr. Bukarica.
Optimalno rješenje
Zanimalo nas je i što za EIHP znači nZEB obnova poslovne zgrade, koja su iskustva primjenjiva i za druge. O čemu se mora voditi računa u postizanju nZEB standarda?
Margareta Zidar ističe kako nZEB obnova njihove poslovne zgrade znači da su zgradi staroj 50 godina podigli vrijednost i pripremili je za korištenje za sljedećih nekoliko desetljeća, a povratkom u zgradu imat će i mogućnost testirati nove tehnologije u stvarnim uvjetima, s ljudima u uredima.
- Osim toga, za nas kao stručnjake ovo je bilo vrlo edukativno jer smo prošli cijeli proces; od pripreme projekta, definiranja tehničkog rješenja i izvođenja, a dobili smo i bolji uvid u administrativne procedure te stvarne troškove sveobuhvatne obnove. Puno toga smo naučili na vlastitom primjeru, zato želimo pojačati konzultantske usluge u tom području, dijeliti iskustva i prenositi nova znanja – naglašava Zidar.
Što se tiče iskustva u obnovi poslovne zgrade Instituta primjenjivih za druge, kaže kako nema jednog rješenja koje pokriva sve zgrade.
- Sve ovisi o stanju zgrade i načinu korištenja. Zato je prije donošenja odluke o sveobuhvatnoj obnovi potrebno provesti detaljne analize energetskih, konstrukcijskih svojstava zgrade, kao i mjera zaštite od požara. Optimalno tehničko rješenje definira se prema troškovima ulaganja i očekivanim uštedama, a ovisi o namjeni zgrade i potrebama korisnika. Za postizanje nZEB standarda potrebno je uključiti OIE koji su dostupni na lokaciji, povećati toplinsku zaštitu na ovojnici zgrade, primijeniti mjere za smanjenje zrakopropusnosti i odabrati učinkoviti tehnički sustavi. Svakako je uputno planirati više koraka provedbe prema dostupnom budžetu i administrativnim procedurama – zaključuje Margareta Zidar.