Klimatske promjene naša su stvarnost, ali i jedan od najvećih izazova današnjice. O klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na život na Zemlji stalno se govori, o njima stižu vijesti iz raznih dijelova svijeta, proučavaju ih znanstvenici, političari donose propise kako bi se se klimatske promjene ublažile, traže se načini prilagodbe.
Na mrežnoj stranici prilagodba-klimi.hr, koju je pokrenulo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, navedeno je kako Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), tijelo Ujedinjenih naroda, definira klimatsku promjenu kao "… svaka promjena u klimi tijekom vremena, bilo zbog prirodnih promjena ili promjena koje su rezultat ljudskih aktivnosti".
Definicija klimatskih promjena prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) se posebno oslanja na ljudsko djelovanje kao: "promjena klime koja se pripisuje izravno ili neizravno ljudskim aktivnostima koje mijenjaju sastav globalne atmosfere i koja je, pored prirodnih klimatskih varijabilnosti, promatrana tijekom usporedivih razdoblja", navedeno je također na toj stranici.
Koliko se klima promijenila ljudskim djelovanjem svjedočimo iz godine u godinu, iz jednog godišnjeg doba u drugo, iz dana u dan. Stiglo nam je ljeto, opet započinju toplinski valovi, a s njima i sve druge ekstremne vremenske pojave do kojih je dovelo globalno zatopljenje. Spomenimo kako Državni hidrometeorološki zavod radi zaštite građana u razdoblju od 15. svibnja do 15. rujna objavljuje upozorenja na opasnost od vrućine i preporuke o tome kako se zaštititi te smanjiti ili spriječiti opasnost od nepovoljnog utjecaja visoke temperature zraka. Porast temperature zraka u ljetnom razdoblju utječe na zdravstveno stanje milijuna ljudi, naveli su, a pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj umrlih od toplinskih valova.
Porast temperature
Kako je navedeno na stranicama Europskog parlamenta, od vremena industrijske revolucije bilježi se značajan porast prosječne temperature na svjetskoj razini. Posljednje desetljeće (od 2010. do 2019.) najtoplije je zabilježeno razdoblje, a od 20 najtoplijih godina 19 ih je zabilježeno nakon 2000. godine.
Prema podacima Službe za klimatske promjene Copernicus 2022. godina je zabilježena kao najtoplija u Europi. Većina stručnjaka, pojašnjavaju, uzrok vidi u većoj emisiji stakleničkih plinova (GHG) koja je posljedica ljudskih aktivnosti.
Prosječna temperatura na svjetskoj razini danas je viša za 0.95-1,20° nego krajem 19. stoljeća. Porast od 2°C u odnosu na temperaturu iz predindustrijskog doba znanstvenici uzimaju za graničnu vrijednost nakon koje postoji veći rizik opasnih i potencijalno katastrofalnih posljedica. Zato se međunarodna zajednica zalaže za održavanje globalnog zatopljenja ispod 2°C, istaknuto je na stranicama Europskog parlamenta kojem je ublažavanje posljedica klimatskih promjena jedno od temeljnih pitanja kojima se bavi.
Parlament je krajem studenoga 2019. proglasio klimatsku i ekološku krizu, nakon čega je Komisija predstavila Europski zeleni plan, čiji je cilj učiniti Europu prvim klimatski neutralnim kontinentom do 2050. godine. Ciljevi iz Europskog zelenog plana postali su pravno obvezujući usvajanjem Europskog propisa o klimi u lipnju 2021., a u ostvarenju tog ambicioznog plana postizanja klimatske neutralnosti Komisija je predložila paket "Fit for 55" koji donosi smanjenje neto emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 1990. godine, što se namjerava postići različitim klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama.
Kako je istaknuto na stranicama Europske komisije, Europski zeleni plan poboljšat će dobrobit i zdravlje građana i budućih generacija tako što će osigurati: svježi zrak, čistu vodu, zdravo tlo i biološku raznolikost; obnovljene, energetski učinkovite zgrade; zdravu i cjenovno pristupačnu hranu; rašireniji javni prijevoz; čišću energiju i najsuvremenije čiste tehnološke inovacije; dugotrajnije proizvode koji se mogu popraviti, reciklirati i ponovno upotrijebiti; u pogledu tranzicije, radna mjesta otporna na promjene u budućnosti i osposobljavanje u području vještina, te globalno konkurentnu i otpornu industriju.
Strategije i planovi
Uz djelovanje u skladu s međunarodnim sporazumima i europskim propisima, države članice EU-a također imaju svoje planove, strategije i obveze na nacionalnoj i lokalnoj razini. Hrvatski sabor donio je 7. travnja 2020. Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, "Klimatske promjene predstavljaju rastuću prijetnju u 21. stoljeću i predstavljaju izazov za cijelo čovječanstvo jer utječu na sve aspekte okoliša i gospodarstva te ugrožavaju održivi razvoj društva", prva je rečenica tog dokumenta, kojim se predlaže ukupno 83 mjere od kojih se tri smatraju općim (klimatsko modeliranje, jačanje znanja i kapaciteta i razvoj pokazatelja učinaka provedbe Strategije prilagodbe).
Najveći broj predloženih mjera spada u tzv. nestrukturne mjere (administrativne, političke, zakonodavne, tehničke i planske mjere, mjere jačanja svijesti o potrebi prilagodbe klimatskim promjenama te mjere vezane uz skupljanje podataka, motrenje i znanstvenoistraživački rad), zapisano je u strategiji. Relativno mali broj tzv. strukturnih mjera uključuje određene tehničke zahvate, kao što je izgradnja zaštitnih brana i zidova, izgradnja hidrotehničkih objekata, ali i pošumljavanje, izgradnja zelene infrastrukture, jačanje apsorpcijske sposobnosti zemljišta za prihvat viška vode i slično.
Također treba istaknuti da će mjere prilagodbe klimatskim promjenama ujedno doprinijeti očuvanju i obnovi prirodnog kapitala i očuvanja ekosustava EU-a što je u skladu s ciljem Europskog zelenog plana, zapisano je.
Recimo još i kako svaki pojedinac može promjenama u potrošnji energije, prehrani, zaštiti okoliša i drugim svakodnevnim navikama pokušati doprinijeti smanjenju utjecaja klimatskih promjena i spasu planeta.
