Solarna energija obara rekorde u svijetu i Europi, poručila je Walburga Hemetsberger, direktorica krovne europske organizacije za energiju sunca SolarPower Europe, na konferenciji Dani sunca 2023., održanoj koncem svibnja u Bolu na Braču. Put do 2050. godine popločan je solarnom energijom, ustvrdila je u prezentaciji, navodeći svjetska i europska istraživanja koja jasno pokazuju kako solarna energija može omogućiti najbrži put k energetskoj samodostatnosti. Cilj je to koji Europa želi postići i prije 2050., a kojemu užurbano teži zbog energetske krize i rata u Ukrajini.
Objavljeno je to na stranicama udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatska, koje je organiziralo spomenutu konferenciju na Braču, a u svojoj prezentaciji Walburga Hemetsberger istaknula je i kako smo prošle godine globalno dosegnuli 1 TW solarnih instalacija.
“Ovakav rast je nevjerojatan, pogotovo ako znamo da smo prije samo 20 godina imali tek 2 GW instaliranih solarnih kapaciteta, a koji su u roku 20 godina porasli na 1000 GW, što je nezapamćen uspjeh”, naglasila je direktorica SolarPower Europe.
Prošle je godine u Europi instalirano 40 GW solara, a Njemačka, Španjolska i Poljska razvile su najviše solara. Sunčana Hrvatska, koja ima puno veću insolaciju od Njemačke i Poljske, nalazi se na samom dnu ljestvice instaliranih solarnih kapaciteta u Europi, navedeno je u ovoj informaciji.
Plan REPowerEU
“Volim naglasiti primjer Poljske, koju većina doživljava hladnom i bez mnogo sunca, ali ta je zemlja na trećem mjestu prema rastu godišnjih solarnih instalacija. Slijede ju Nizozemska i Francuska, iako se situacija brzo mijenja.
Ovo je statistika s kraja 2022. godine, no već je u prvom kvartalu ove godine Italija pretekla Francusku i sad je na petom mjestu”, kazala je Walburga Hemetsberger.
Iako dosegnuti 1 GW solarnih instalacija, navela je, nije jednostavno, lani je u Europi čak 10 zemalja prešlo tu granicu. SolarPower Europe predviđa kako će Hrvatska do 2026. godine prijeći granicu od 1 GW.
Kada se pogleda ukupna instalirana snaga za 2022. godinu, Europa je imala 200 GW, a svi pokazatelji upućuju na daljnji snažan rast.
Prema umjerenom scenariju, SolarPower Europe ove godine očekuje oko 54 GW solarnih instalacija, no moguć je i rast do 60 GW novih solara.
Walburga Hemetsberger poručuje i kako se Europska komisija snažno zalaže za razvoj obnovljive energije. Solarna je energija, pojašnjava, nekad bila samo obnovljivi izvor energije u koji treba ulagati, no sada je zbog svog snažnog potencijala rasta dobila status središnje tehnologije za energetsku tranziciju. Čak i plan REPowerEU sadrži solarnu strategiju, što je prva takva strategija samo za solarnu energiju.
Europska komisija također je povećala i projekcije rasta za solarnu energiju, koja je bila dosta niska. Sada je plan razviti 750 GW solara do 2030. godina, odnosno 400 GW do 2025.
Kako bi ubrzala realizaciju projekata obnovljivih izvora energije, Komisija je 18. svibnja 2022. godine donijela Preporuku o ubrzavanju postupaka izdavanja dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora i pojednostavnjenju sklapanja ugovora o kupnji energije te Prijedlog izmjena Direktive (EU) 2018/2001 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti. Preporuka govori i o utvrđivanju prikladnih kopnenih i morskih područja za projekte obnovljivih izvora energije, tzv. GO-TO područja.
Kako su pojasnili u OIEH-u, “GO-TO” područja, najjednostavnije rečeno, posebne su lokacije na kopnu ili moru koje bi države članice EU-a odredile pogodnima za brzu izgradnju postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
To su područja sa smanjenim rizicima za okoliš te bi zato ondje trebalo provoditi jednostavnije postupke izdavanja dozvola u roku od godine dana.
“GO-TO područja, odnosno ‘zone ubrzanog razvoja’, predstavljaju razuman i proaktivan pristup razvoju solarnog energetskog potencijala u Republici Hrvatskoj.
Razvoj ovih zona ozbiljan je planerski alat za državu i pruža veliku pomoć investitorima u obnovljive izvore energije. Njima se ubrzava energetska tranzicija u Hrvatskoj, olakšava usklađivanje s dogovorima i zahtjevima Europske unije i Europske komisije te poboljšava status Hrvatske u Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC).
Također, omogućavaju uspostavu nisko-ugljičnog gospodarstva i smanjuju ili potpuno isključuju potrebu za uvozom električne energije”, kaže Dalibor Hatić, direktor Oikona – Instituta za primijenjenu ekologiju.
Dodaje kako su nakon detaljne prostorne analize cijelog teritorija Republike Hrvatske, utvrđene značajne mogućnosti za uspostavu GO-TO područja, kako za konvencionalne, neintegrirane solarne elektrane, tako i za agrosunčane elektrane.
– Godinu dana nakon prvog spomena u dokumentima Europske unije, udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) i Oikon d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju izradili su prijedlog područja za Hrvatsku kako bi pomogli državi u daljnjem razvoju inicijative za uspostavu tih područja.
Tri razloga izmjena
Imajući na umu iznimno velik opseg prostornih obrada i korištenje velikih baza podataka potrebnih za izradu prijedloga, naš cilj je bio podržati napore državne uprave, koja je pod velikim opterećenjem, posebno u području energetike, kako bi ovaj zadatak bio izvršen pravodobno i u korist hrvatskih građana. Utvrđena GO-TO područja u cijelosti su usklađena s najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, što ukazuje na usklađenost i sinergijsko djelovanje u energetskom razvoju Republike Hrvatske između državne uprave i OIEH-a – ističe Hatić.
Zastupnici Hrvatskoga sabora na sjednici 7. lipnja 2023. većinom glasova (77 za i 41 protiv) prihvatili su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju. Zakon je donesen po hitnom postupku, a rasprava je zaključena 24. svibnja 2023. godine, objavilo je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
“Tri su razloga zakonskih izmjena – poticanje izgradnje obnovljivih izvora energije, odnosno ubrzana izgradnja solarnih elektrana radi postizanja energetske samodostatnosti, prilagođavanje prostornog uređenja odluci o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa, te izrada prostornih planova nove generacije, odnosno prelazak iz analognih u digitalne”, pojasnili su u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
“S obzirom na nužnost brze izgradnje obnovljivih izvora energije, solari će se moći postavljati i na mjestima koja nisu definirana u prostornim planovima, uz uvjet da nisu u naseljima, na površinama gospodarske i poslovne namjene, degradiranim poljoprivrednim površinama, jezerima nastalim eksploatacijom, devastiranim površinama kao što su odlagališta otpada”, naveli su u resornome ministarstvu. •