Zadarsko društvo arhitekata prije nekoliko dana objavilo je rezultate natječaja za izradu idejnog rješenja uređenja prostora bivše vojarne u ulici Stjepana Radića, kod budućeg Centra za mlade. Na natječaj je u pristiglo šest radova koji su u petak predstavljeni javnosti na izložbi u Muzeju antičkog stakla.
Prvo mjesto, i nagradu u iznosu od 80.000 kn, osvojili su Ena Vladislavić, Ivan Maurović, Dunja Mitrović, Hana Paleka. Njihov je rad ocjenjivao žiri na čelu s uglednim arhitektom Sašom Begovićem. Ostali članovi su bili zadarski arhitekti Krešimir Damjanović i Nives Kozulić u ime Društva arhitekata, dok su Grad Zadar, kao raspisivača i investitora predstavljali Ante Ćurković i Anita Mijić.
Razgovarali smo s Hanom Palekom, jedinom Zadrankom u pobjedničkom timu, koja trenutno živi i radi u Splitu, i koja je, u ime svoga tima, priznala kako su dali sve od sebe te ih je nagrada zaista razveselila.
- Nismo znali kakva će biti konkurencija i to nas je još više iznenadilo. Svi radovi su zaista kvalitetni te pružaju drugačije poglede na problematiku bivše vojarne što je jako zanimljivo. Mi smo rad napravili s velikim guštom i entuzijazmom, bez ikakvih očekivanja, pošto nam je prvi zajednički i ovako kompleksan rad. Izuzetno nam je drago i motivirajuće što je prepoznat od strane struke – istaknula je Paleka te dodala kako su itekako puno raditi na ovom projektu.
- Danima smo vrtjeli, promišljali, analizirali, ali se i dobro zabavili u međuvremenu! S obzirom na to da su neki od nas bivši kolege iz jednog splitskog arhitektonskog ureda navikli smo na suradnju te se razmišljanjem dobro nadopunjujemo tako da su dogovori tekli bez problema. Također, svi smo redom bivši kolege sa splitskog arhitektonskog fakulteta (FGAG), ali različitih generacija. Bivšu smo vojarnu zamislili kao prostor koji se iznova integrira u gradsko tkivo, postaje održiv i racionalan, pun mogućnosti za događanja različitih tipova. Formirale bi se nove žarišne točke koje se međusobno jedna na drugu nadovezuju. Ne bi se projektirala ”velebna” arhitektura, nego se prostor promišljao iz perspektive njegovih korisnika i postojećih režima korištenja s jasno postavljenim planom razvoja za budućnost kada se za to steknu pravni i prostorni uvjeti – pojasnila je Paleka.
U čemu se njihov rad razlikuje od ostalih i što misli koji im je segment dobio pobjedu, Paleka odgovara:
- Intenzivno smo radili na povezivanju vojarne s okolnim prostorom te na njenoj punoj aktivaciji. Postigli smo to manjim urbanim intervencijama, popravljanjima, rekonstrukcijama i osnovnim dodavanjima prostornih elemenata. Formirali smo puno malih trgova i pjaceta različitog karaktera, nove tokove kretanja te dodali mnoštvo zelenih površina. Na taj način smo stvorili veliki novi javni i kulturni prostor za građane. U našem radu bivša vojarna funkcionira i kao cjelina i kao niz više zasebnih zona. Njen identitet se formira kroz razne scenarije i putem različitih tipova korisnika – pojasnila je Paleka.
Njenu je tezu potvrdio i Petar Kozina, arhitekt koji je bio zamjenik člana ocjenjivačkog suda.
- Ispoštovali su sadašnje arhitektonsko stanje, ali i sve korisnike koji se već nalaze u sklopu ovog prostora, poput Nigdjezemske i Gradske knjižnice, što je važno, a uz to su dodali razne scenarije korištenja prostora tijekom određenog doba dana, baš kao i godine. Moram naglasiti kako su samo nijanse odlučile pobjednika, no vjerujem kako je ovaj tim ipak najbolje prepoznao ležernost korištenja prostora što je bilo ključno pri odlučivanju. Također, od ostalih su odskočili i zbog faznosti i ekonomičnosti projekta. Naime, Grad Zadar je, među ostalim, tražio i rješenje za parking, koji je ovdje veli problem, a ovaj je tim konstruirao dvije manje garaže koje se mogu graditi u fazama, što je za Grad kao investitora jako važno – naglasio je te dodao kako je za ovaj anketni natječaj specifično to što su svi timovi zadržali postojeće urbano tkivo ovog dijela grada i što su se pobrinuli da nema velikih intervencija.
- Zajednički segment svih radova „deogradizacija” odnosno uklanjanje svih prepreka između velikog vojnog kompleksa na Voštarnici. Svi ovaj prostor prepoznali kao novo kulturno središte grada i tome su posvetili pažnju – istaknuo je Kozina te zaključio kako je sad na Gradu da odluči koje će sve dijelove ovoga, kao i drugih radova iskoristiti u budućoj realizaciji prostora kod bivše vojarne.