Kad netko spomene Naturu Jaderu, odmah pomislimo na zaštitu prirodnih vrijednosti, što je ujedno i prva od aktivnosti kojima se bavi ova institucija koja djeluje na području Zadarske županije. Ona upravlja s 13 zaštićenih dijelova prirode i područjima europske ekološke mreže Natura 2000, osim područjima koja su unutar granica NP Paklenica i PP Telašćica, Vransko jezero i Velebit, za koja su nadležni nacionalni parkovi.
Teško je ukratko opisati djelovanje ove institucije jer je kompleksno u smislu geografskog područja, ali i načina djelovanja u sklopu definiranih područja.
Osnovne su aktivnosti, uz zaštitu prirodnih vrijednosti, osiguravanje održivog korištenja prirodnih dobara (koncesijska odobrenja), utvrđivanje i praćenje stanja u prirodi (istraživanja i monitoring), sprječavanje štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi (nadzor), promocija, edukacija te stvaranje uvjeta za odmor i razonodu.
Prema Zakonu o zaštiti prirode, postoji devet kategorija zaštićenih područja: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma te spomenik parkovne arhitekture.
Natura Jadera upravlja i područjem ekološke mreže u Hrvatskoj koja je dio europske Natura 2000 mreže. To nisu zaštićena područja u smislu nacionalnih parkova i slično, nego su to područja koja se štite zbog određene ugrožene vrste i/ili staništa i na njima su dopuštene sve aktivnosti osim onih koje ugrožavaju određenu vrstu i/ili stanište zbog kojeg je područje proglašeno ekološkom mrežom.
Primjerice, ptice selice ne znaju u kojoj su državi, i da bi im se omogućio slobodan put i odmor za vrijeme njihove seobe, ta staništa moraju biti povezana. Nije dovoljno zaštititi jednu ili sve močvare, na primjer, u Njemačkoj, potreban je povezani koridor kuda ptice prolaze za vrijeme seobe, a to je ujedno glavni cilj ekološke mreže – očuvati vrste i staništa, ne lokalno, nego na razini cijele Europe. Štoviše, aktivnosti koje pridonose njihovu očuvanju mogu se lakše financirati iz različitih fondova, gdje je Natura Jadera našla više mogućnosti angažirajući se kroz europske projekte.
U posebne rezervate ubrajamo Kolanjsko blato – Blato Rogoza, koje pripada ornitološkim rezervatima još od 1988. godine. Nalazi se u općini Kolan na otoku Pagu. Posebni rezervat je kategorija odmah ispod nacionalnog parka i iznad parka prirode. Ornitološki rezervat Kolanjsko blato zaštićen je od 1988. godine, površina mu je 174.91 hektar, od čega je 172,21 hektar u Zadarskoj županiji, u općini Kolan.
Na hrvatskoj obali i otocima preostalo je još vrlo malo močvarnih staništa jer ih je većina isušena. Ispod mirne površine skriva se carstvo raznovrsnih životinjskih vrsta, što je značajno za ptice selice koje na svojem dugom letu tu zastanu radi hrane i odmora. U proljeće, dok su okolne livade poplavljene, na njima se odmaraju i hrane razne čaplje, blistavi ibis, a naročito ćurlini, za koje je ovo posebno važno područje. U tršćaku jezera gnijezde se veliki trstenjak i trstenjak cvrkutić, svilorepa, čapljica voljak, kokošica, mali gnjurac, mlakuša, razne vrste ševa i mnoge druge. Ugroženi morski kulik, gnjezdarica paških solana, ovdje je redoviti gost, a male čigre, koje se gnijezde u blizini, redovito dolijeću kako bi lovile ribice gambuzije.
Ovo je područje bogato biljnim i životinjskim vrstama, a rezervatom je proglašeno zbog sljedećih životinjskih i biljnih vrsta: vretenca jezerskog regoča, kopnene kornjače, barske kornjače, zmije crvenkrpice, leptira dalmatinskog okaša i biljke livadnog procjepka. Posebna su i vegetacijska staništa.
Ornitološki rezervat Veliko i Malo blato također se nalazi na otoku Pagu i zaštićeno je 1988. godine. Površina rezervata iznosi 461.69 hektara, od čega 365.32 hektara pripadaju općini Povljana, a 96.37 hektara gradu Pagu.
Posebnost je ovih staništa bočata voda i močvarna vegetacija razvijena oko blatina, čime se značajno obogaćuju krška, ogoljela i vegetacijom siromašna staništa otoka Paga. U ovim suhim i vrućim mediteranskim područjima Veliko i Malo blato jedno su od rijetkih utočišta za ptice močvarice u vrijeme njihova gniježđenja, seobe i zimovanja. Naime, gotovo sve hrvatske ptice močvarice, kao i mnoštvo europskih, sele se preko priobalja, pa su im ovi ornitološki rezervati jedno od rijetkih utočišta.
Nedavno su obnovljene promatračnice i obližnji okoliš na Pagu kako bi posjetitelji posebnih ornitoloških rezervata mogli sigurno uživati u prekrasnom krajoliku. Riječ je o dva posebna ornitološka rezervata na otoku Pagu, Velikom i Malom blatu te Kolanskom blatu – Blatu Rogoz. Oba lokaliteta iznimno su važna područja za ptice močvarice i druge mnogobrojne vrste koje obitavaju na tom području.
Uz vođenje bitnih aktivnosti, ustanova Natura Jadera priprema i provodi europske projekte kako bi dodatno osigurala sredstva, infrastrukturu, edukacije i promocije u sklopu zaštićenih i Natura 2000 područja. Trenutno je u provedbi šest projekata na kojima sudjeluje: DINALPCONNECT (Transboundary ecological connectivity of Alps and Dinaric mountains), POSEBMED2, „Centar izvrsnosti – Cerovačke špilje održivo upravljanje prirodnom baštinom i krškim podzemljem“, „Coordinated wetland managment in Italy – Croatiacross border region (Crew)“, „AMOR – Aktivni mladi za održivi razvoj“ i „Dubrava - Hanzina“.
Projekt „DINALPCONNECT (Transboundary ecological connectivity of Alps and Dinaric mountains)“ osmišljen je s ciljem analize i poboljšanja ekološke povezanosti alpskog i dinarskog područja. Ekološka povezanost omogućuje i potiče procese poput protoka gena, migracija i raspršivanja živućih organizama, a njezina je važnost sve izraženija u odnosu na postojeće pritiske uzrokovane ljudskim i drugim djelovanjem, poput fragmentacije staništa i klimatskih promjena. Pilot-područje za Zadarsku županiju je Natura 2000 područje Lisac, ekološki zanimljivo područje suhih travnjaka s ogromnim socio-ekonomskim potencijalom.
Projekt POSBEMED2 prvi put okuplja ključne dionike u upravljanju obalnim područjem duž Mediterana kako bi zajedno provodili aktivnosti za održivo upravljanje krajobrazom morske cvjetnice posidonije i plažama koje imaju naplavine posidonije, a nalaze se u zaštićenim i Natura 2000 područjima. Za područje Zadarske županije odabran je lokalitet plaže Sakarun, koja je dio zaštićenog lokaliteta značajnog krajobraza Sjeverozapadnog dijela Dugog otoka.
Natura Jadera kao partner, u suradnji s nositeljem projekta Javnom ustanovom Park prirode Velebit te partnerima Zadarskom županijom i Zagrebačkim speleološkim savezom, provodi projekt „Centar izvrsnosti Cerovačke špilje – održivo upravljanje prirodnom baštinom i krškim podzemljem“. Opći je cilj projekta pridonijeti održivom korištenju prirodne resursne osnove, očuvanju okoliša i zaštiti prirodne baštine jačanjem modela održivog upravljanja zaštićenim područjima Republike Hrvatske i Europske unije, čime se ujedno pridonosi održivom društveno-gospodarskom razvoju u jadranskoj regiji razvojem i diversifikacijom turističke ponude.
Natura Jadera partner je i na projektu „CREW (prekogranična suradnja Italija – Hrvatska“: zajedničko upravljanje zaštićenim močvarnim područjima), sufinanciranom s 85 posto sredstava iz programa Interreg V-A Italija-Hrvatska, iz prioritetne osi za zaštitu i obnovu bioraznolikosti. U sklopu projekta osnovat će se stručni tim za praćenje podataka o ekosustavu u obalnim vlažnim (močvarnim) područjima i tako će se pridonijeti unaprjeđenju zaštite njihove biološke raznolikosti. Za područje Zadarske županije oprema za mjerenje bit će postavljena u posebnom ornitološkom rezervatu Veliko i Malo blato na otoku Pagu.
„AMOR - Aktivni mladi za održivi razvoj“ projekt je čiji program sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Nositelj je projekta Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja „Eko Zadar“, dok su partneri Osnovna škola „Petar Zoranić“ Nin i Natura Jadera. Područje provedbe projekta je Zadarska županija (Nin, Vrsi i Zadar). Projekt „AMOR – Aktivni mladi za održivi razvoj“ bavi se promicanjem obrazovanja za održivi razvoj među djecom i mladima.
Projektom „Dubrava - Hanzina“ uredit će se i uspostaviti poučna staza u posebnom rezervatu šumske vegetacije na otoku Pagu, lokalitetu kojim upravlja Natura Jadera. Osnovna namjena poučne staze bit će edukacija i informiranje javnosti o šumi, održivom gospodarenju šuma te zaštiti šuma i prirode.
Osim europskih projekata koje provodi ili na kojima sudjeluje, Natura Jadera kontinuirano se brine o svim svojim lokalitetima za koje je nadležna. Nedavno su obnovljene promatračnice i obližnji okoliš na otoku Pagu. Zanimljiv projekt odrađen je na plaži Sakarun, gdje je kipar Mateo Kaćunić izradio kornjaču koja je izložena na toj plaži kao dio akcije osvještavanja negativnog utjecaja jednokratne plastike na živi svijet našega mora sa sloganom „Refuse, reduce, reuse, recycle!“
Ovo je tek manji dio akcija koje se kontinuirano provode u sklopu područja djelovanja ustanove Natura Jadera.