Propadnu li uvijek naše novogodišnje odluke? Donosimo li ih uopće? Većina njih to ipak čini, strastveno vjerujući kako je zadnji dan Stare godine ujedno i zadnji dan neke loše navike koja će se, odlukom uoči novogodišnje noći, promijeniti ili nestati baš od 1. siječnja. Prestati pušiti, izgubiti višak kilograma, krenuti u teretanu, odlučno kupovati zdravije namirnice, napraviti točno određena dobra djela, obavezno se suočiti sa raspoloživim budžetom i početi trošiti manje, sigurno više šetati i biti u prirodi, početi primjenjivati jednu od tehnika koja smanjuje stres… To su samo neke od najčešćih novogodišnjih odluka, ali statistika kaže da ih primjenjujemo najviše mjesec dana. Većina ih, štoviše, odbaci već nakon prvog tjedna.
Zagazili smo u drugu polovicu prosinca i u svakoj se kući, hoćeš – nećeš, počinje spominjati blagdanski jelovnik, hoće li se za Badnjak, uz ogromne količine fritula, „postiti“ sa bakalarom spremljenim barem na dva načina ili sa lignjama i oboritom ribom, gdje je najbolje kupiti tuku za Božić i „hoćemo li je sa mlincima ili krumpirima“, što se jede i pije na Silvestrovo i hoćemo li sarme ili svinjetinu za Novu godinu. Ili oboje. Kolači? Ne treba ih ni spominjati – pojest će se i čokoladna dekoracija sa božićne jelke.
Stoga, prije donošenja odluka o novim navikama koje ćemo „sigurno primijeniti“ nakon odlaska ove godine, iz Zavoda za javno zdravstvo stižu poruke zbog kojih bi (neke) odluke bilo dovoljno primijeniti prije 1. siječnja, upravo u periodu koji je pred nama. Izmjerite struk, poručuju iz Zavoda: opseg struka ženama ne smije biti veći od 80 centimetara, a muškarcima od 94 cm. Sve preko tih brojki je okidač za „tihog ubojicu“, ozbiljne komplikacije uzrokovane prehranom. Uzmite najobičniji metar i izmjerite svoj struk sada, prije blagdana, preporuka je iz Zavoda. Odluke će možda tada biti puno lakše donijeti. I pridržavati ih se čak i nakon „mrskog depresivnog“ siječnja.