Bitku s koronavirusom izgubila je 47-godišnja doktorica Sonja Rakočević i tako postala 69. žrtva Covida-19 iz svoje struke u Srbiji. Pedijatrica s Kosova bila je omiljena liječnica na tom području, a osim djeci rado je pomagala i starijima. Posebno se angažirala tijekom pandemije zbog čega je njena smrt koja je došla na Božićno jutro izazvala veliko nezadovoljstvo među njenim pacijentima i kolegama koji se pitaju - dokad više?
Duge smjene provedene pod zaštitnim odijelima, učestala dežurstva i stres utjecala su na zdravlje doktora od kojih su se mnogi i sami zarazili Covidom-19 pokušavajući pomoći svojim pacijentima. To je bio slučaj i s pedijatricom Rakočević koja je odmah na početku pandemije uzela na sebe veliki dio brige o pacijentima svih dobi.
Upozoravala ih je da se drže epidemioloških mjera i tako umanje širenje zaraze, ali nije uspjela u svojoj nesebičnoj borbi spriječiti da se sama razboli. Nakon što joj se stanje pogoršalo prevezena je s Kosova u Kliničko bolnički centar 'Dr. Dragiša Mišović' u Beogradu. Usprkos tome nakon jednomjesečne borbe s bolešću, ova majka dvoje djece preminula je na sam pravoslavni Božić, piše Nova.rs.
Velika tragedija bila je i nedavna smrt mladog anesteziologa iz Beograda dr. Nenada Maksimovića. On je također bio na prvoj liniji u borbi protiv Covida-19, zbog čega se nažalost i sam zarazio te ubrzo završio na respiratoru, a nakon toga i podlijegao posljedicama bolesti što je prouzročilo jake emotivne reakcije kod njegovih kolega, ali i cjelokupne javnosti.
Dodatno potresno za svih je što je liječnik imao tek 37 godina, dob koja se ne smatra osobito rizičnom kod ove bolesti. Osim što je svaki život, posebno onaj mladi veliki gubitak, u ovim slučajevima riječ je i o vrhunskim stručnjacima zbog čega se opravdano smatra da bi se trebalo bolje paziti na liječnike s obzirom na to da ih manjka u zdravtsvenom sustavu.
Objava Sindikata lekara i farmaceuta Srbije s popisom imena svih doktora koji su umrli od koronavirusa objavljena je na njihovoj Facebook stranici uz poruku 'Nećemo vas zaboraviti', a dolazi nedugo nakon sukoba predsjednika Aleksandra Vučića s predsjednikom sindikata dr. Radom Panićem.
Liječnici u Srbiji su već početkom ljeta počeli sumnjati u valjanost podataka o broju zaraženih i umrlih, da bi se sumnje pojačavale tijekom ljeta i sve kulminiralo u prosincu. Tada je dr. Panić iznio oštre optužbe o manipulacijama s brojevima umrlih uz dokaze iz vlastitog primjera.
On je i član savjeta 'Ujedinjeni protiv kovida' čija je još jedna članica, Anđela Gavrilović, potvrdila slično iz svog iskustva. Doktori su primijetili da ono što sami vide tijekom svoje smjene u bolnici ne odgovara naknadnim službenim brojkama, tj. da se broj umrlih smanjuje, a uvjereni su da se to radi u cijeloj zemlji. Dokazi koji idu u prilog njihovim navodima je i povećana smrtnost u svim gradovima. Prema podacima JKP 'Pogrebne usluge', prenosi N1, u prosincu 2020. samo do polovine mjeseca pokopano je ljudi koliko u cijelom prosincu 2019, tj. nešto više od 1000 ljudi.
Jedna od ključnih stvari u vođenju pandemije je ostvarenje povjerenja između struke, vlasti i građana što je zahvaljujući ovakvim informacijama teško postići. Naposljetku se loše donesene odluke i potencijalne manipulacije prelamaju prvenstveno na leđima doktora koji moraju raditi naporno i u konstantnom su riziku da se i oni zaraze. Sam virus ne može biti jedino opravdanje za tako veliku smrtnost liječnika pa mnogi krive iscrpljenost.
Pulmolog Srđan Lukić koji radi u Sloveniji kaže za N1 da se ondje zarazilo više od 7 tisuća doktora, ali da među njima nije zabilježena nijedna smrt.
- Nije virus jedini faktor koji je doveo do tolikog umiranja. Jedan od njih bi svakako mogao da bude iscrpljenost. Ja znam da su moje kolege u Srbiji na ivici snage, da neki rade u kovid bolnicama pola godine i duže, da su te smjene iscrpljujuće, da nemaju dovoljno vremena između smjena da se odmore, rekao je.
Epidemiolog Zoran Radovanović okrivio je i neadekvatnu opremu.
- Neki čak spominju da dobivaju zaštitna odijela koja štite od prašine, koja su namijenjena za druge svrhe, neki se žale da dobivaju mokru, vlažnu opremu koja se nije osušila od pranja. Postoje zaštitna odjela koja se koriste jednokratno i druga koja se koriste višekratno, a i tu postoje sumnje da li se svi drže propisa, izjavio je Radovanović.
U čast doktora Nenada Maksimovića iz udruge 'Ujedinjeni protiv kovida' odlučili su napraviti fond za školovanje djece liječnika koji su izgubili roditelje u pandemiji koji će nositi njegovo ime. Nadaju se podršci za svoju inicijativu jer koliko god godina iza svih nas, a posebno liječnika bila strašna naučila nas je važnosti jedne stvari, ato je solidarnost.