Korištenje novih tehnologija može poljoprivrednicima omogućiti znatne uštede, povećanje prinosa i kvalitete proizvoda, donosi "Slobodna Dalmacija".
To im može omogućiti i veću prodajnu cijenu njihovih proizvoda i bolju prilagodbu svim novim tržišnim trendovima (zabrane korištenja nekih kemijskih sredstava, ekološka proizvodnja i slično), ističe Slaven Damjanović, student Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, koji je zajedno sa svojim prijateljima i kolegama s FESB-a Martinom Pervanom i Markom Čalićem osmislio “eAgrar”, funkcionalan proizvod namijenjen poljoprivrednicima.
Njihov sustav čini uređaj sa senzorima koji je jednostavan za korištenje, koristi moderne tehnologije, baterijski je napajan i nije mu potrebna nikakva infrastruktura niti prethodno znanje za postavljanje. Korisnik jednostavno upali uređaj, zakači ga gdje želi, i svi izmjereni podaci (temperatura i vlažnost zraka, vlažnost tla,..) prikazuju mu se na mobitelu ili računalu kroz grafove i tablice posredstvom aplikacije. Na temelju tih podataka "eAgrar" sustav će ih obavijestiti da su se stvorili uvjeti za razvoj bolesti, te im dati neke savjete kako bi mogli pravovremeno i preventivno djelovati s ciljem zaustavljanja pojave bolesti na poljoprivrednoj kulturi. Također, mogu pratiti stanje vlažnosti tla, te na taj način kvalitetnije donijeti odluku kada će zalijevati. U konačnici, upotrebom “eAgrar” sustava smanjit će troškove i povećati prinose na svojim usjevima. Uskoro “eAgrar” ide u punu upotrebu, a već sada ga koristi nekoliko vinogradara u Trogiru i Vrgorcu.
Online tržnica
Naš sugovornik reći će kako danas 40 posto svjetske populacije ima "pametne" telefone, ali, nažalost, poljoprivredna proizvodnja je ostala gotovo ista posljednjih 40 godina. Poljoprivrednici još uvijek obavljaju sve aktivnosti na temelju svojih osjećaja i iskustva. No, zbog klimatskih promjena, poljoprivredna proizvodnja ne može funkcionirati kao prije. Važnost novih tehnologija u poljoprivredi prepoznala je i Splitsko-dalmatinska županija te ih potiču i potpomažu mentorski i financijski kroz projekte ICT Županija i Predinkubacijski IT centar (PICS@FESB), čiji su članovi, na razvoj i implementaciju njihova proizvoda kako bi domaćim poljoprivrednicima omogućili korištenje najnovijih tehnologija i potaknuli taj tehnološki iskorak.
- Nove tehnologije mogu omogućiti automatizaciju nekih poslova koji su "dosadni" i koji poljoprivredniku oduzimaju puno vremena (npr. rad s traktorom - oranje, frezanje), vođenje evidencije proizvodnje (računi, obrasci i slično - unosi se redovno u računalo i sustav izbaci sve ispunjene obrasce). Nove tehnologije omogućavaju puno više informacija poljoprivredniku s njegovih usjeva, ali mogu i krajnjem korisniku, povezivanjem svega u jedan sustav, dati informacije o proizvodu od polja, pa sve do stola. Korištenjem pametnih dronova za nadzor i pametnih robota za razne upotrebe može se postići efikasniji proizvodni proces, posebno u vremenu kad je sve veći problem nedostatak radne snage – navodi Slaven Damjanović prednosti novih tehnologija i dodaje kako će za 10-ak godina biti nezamislivo da neka od poljoprivrednih površina nema senzore i poljoprivrednik će u svakom trenutku znati što se točno događa u svakom dijelu njegove njive/vinograda/voćnjaka. Težit će se tome da svaka biljka ima svoj elektronički uređaj koji će mjeriti njezin "puls" (vlažnost tla, vlažnost lista, količinu nekih elementa unutar biljke), te će poljoprivrednik za npr. svaku vinovu lozu biti u mogućnosti pojedinačno upravljati doziranjem vode i hrane. Na taj način će se maksimizirati proizvodnja po svakoj biljci, a to će omogućiti i maksimalno iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta i svih resursa koji se koriste.
Stipe Kotarac, tehnološki direktor u splitskoj IT firmi “Blazing Edge” koja posluje globalno, a ima i klijente iz poljoprivrednog sektora, kaže kako tehnologija rješava testiranje kvalitete, nalaženje i dogovaranje posla između uzgajivača i kupaca, logistiku i plaćanje. Govoreći o iskustvima u radu s klijentom koji uz pomoć tehnologije i svojim proizvodima rješava održivost uzgoja, profitabilnost za uzgajivače, te logistiku i transport, Kotarac naglašava kako uzgajivači često nemaju mogućnost horizontalno rasti, odnosno raditi više nečega, ali imaju mogućnost rasti kvalitetom.
- Cilj im je postići veću cijenu, što je često nemoguće jer ne mogu naći kupca koji isto traži. Tehnologijom se problem rješava kontroliranim mjerenjem kvalitete, te online tržnicom, gdje uzgajivači izlažu svoje proizvode, a kupci zadaju parametre što žele kupiti te ih se spaja na obostrano zadovoljstvo. Online tržnica općenito olakšava posao uzgajivačima jer im omogućava pristup značajno većem tržištu – kazuje Stipe Kotarac.
Problem transporta
Dodaje i da je veliki problem i logistika transporta od uzgajivača do kupca nakon dogovorene kupnje. Uzgajivači imaju specifične periode kada mogu nešto isporučiti, a kupci imaju zadane periode kada im nešto treba. Također udaljenosti između njih su često velike.
- Tehnologijom se problem rješava sustavom aukcije za prijevoznike koji automatski po dogovoru između uzgajivača i kupca dobivaju priliku dati svoju ponudu za transport, a sve potrebne informacije za odrađivanje posla imaju automatski – pojašnjava Stipe Kotarac.
Ivana Perić, koja zajedno s Deanom Miletić razvija brend Spara na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG) Miletić u Klisu, kaže kako je razvoj tehnologija uvelike promijenio poslovanje u poljoprivredi diljem svijeta, pa tako i kod nas u Hrvatskoj. Pridonijela je s jedne strane racionalizaciji troškova, a s druge strane boljoj povezanosti proizvođača i kupca preko novih kanala marketinga.
- Konkretno kod nas u OPG-u Spara nove tehnologije pomogle su u racionalizaciji utrošenog vremena u proizvodnji, naravno gdje je to moguće s obzirom na specifičnosti u proizvodnji. Najveći doprinos se za sada ogleda u komunikaciji s kupcima. Naime, web-stranica i društvene mreže jednostavan su, brz i cjenovno pristupačan način da se prikažemo na tržištu. Kupci u svakom trenutku imaju informaciju o tome gdje smo i što radimo. Kako smo u samom početku nismo još iskoristili sve što nam je dostupno, ali sigurno hoćemo – kazuje nam Ivana Perić, koja je, inače, kao i Slaven Damjanović, prošla program Studentskog poduzetničkog inkubatora na Ekonomskom fakultetu u Splitu.
Kaže nam kako je čak i sama, radom u OPG-u, došla do nekih idejnih tehnoloških rješenja koja bi uvelike pomogla u proizvodnom ciklusu. Ako se ukaže prilika, možda ih i realizira, a vjeruje da bi mnogima koristila.
- Mislim da ima prostora da se tehnologija još više implementira u poljoprivredu i da će, ako se to i dogodi, poljoprivreda u Hrvatskoj moći postati cjenovno konkurentnija kako na hrvatskom, tako i na europskom, pa čak i svjetskom tržištu, a što je trenutno naš najveći problem – ističe Ivana Perić.
Digitalni nomadi
Tanja Polegubić prije dvije godine vratila se iz Australije, odnedavno je članica Poduzetničkog inkubatora HKG Županijske komore Split, te kroz coworking prostor “Saltwater” radi na širenju mreže poduzetnika koji međusobno dijele znanja, iskustvo i motivaciju. Često putuje i u Vranu, rodno mjesto svojih roditelja, koje bi moglo postati “smart village” povezivanjem poljoprivrede i novih tehnologija. U Vranu dovede i digitalne nomade koji dolaze u “Saltwater”, među njima je i jedan iz tima koji je napravio kriptovalutu Nano.
- U sljedećih nekoliko godina mnogi će poljoprivrednici raditi s dronom i pomoću aplikacija na svojim mobitelima. Ove godine vidjela sam dronove u Vrani, mislim da su korišteni samo rekreativno, ali za mene je to bio znak velikih mogućnosti povezivanja novih tehnologija i poljoprivrede – priča nam Tanja, koju pametna poljoprivreda itekako zanima i malim farmerima želi pomoći svojim marketinškim i komunikacijskim znanjem.
Njezin kreativni hub zasad se jedini iz Hrvatske pridružuje građansko- znanstvenoj inicijativi “Grow Observatory”, najvećoj te vrste u Europi koja senzorima istražuje vlažnost tla, te je uz niz funkcionalnosti koje pruža poljoprivrednicima važna u borbi protiv klimatskih promjena. Hrvatska će biti nova lokacija u tom projektu, a osim u Vrani i području oko Vranskog jezera, projekt “Grow Observatory” pokrenuo bi se i na Hvaru (esencijalna ulja), blizu Sinja (organski usjevi povrća) i na području Trogira (vinograd).
- Mali poljoprivrednici proizvode dvije trećine svjetske proizvodnje hrane. Pametna poljoprivreda može ojačati njihovu konkurentnost, donijeti im znatne uštede, mogu se uključiti mladi s novim pametnim uređajima i aplikacijama, tu je veliki potencijal – ističe Tanja, dodajući i da, osim “Grow” projekta, okupljaju ljude u kreiranju poljoprivrednog marketinškog servisa.
Rast stanovništva: Nova era agrara
- S ubrzanim porastom svjetske populacije bit će potreban porast proizvodnje hrane za 60% u sljedećih 30 godina. Definitivno je da je poljoprivreda zastarjela i pravo je vrijeme da doživi novu eru. Znamo da je izum kotača omogućio znatan iskorak u poljoprivrednoj proizvodnji, sljedeći je bio izum motora s unutarnjim izgaranjem, a mislim da će sljedeći korak biti elektronički senzorski uređaji u kombinaciji s umjetnom inteligencijom – ističe Slaven Damjanović.
Vrijednost tržišta
Očekuje se da će se vrijednost tehnološkog poljoprivrednog tržišta udvostručiti do 2025. godine i doseći 10,23 milijarde dolara uz godišnji rast od 14,2 posto. To podrazumijeva koncept upravljanja farmom uz korištenje informacijskih tehnologija, tzv. precizna poljoprivreda. Precizna tehnika uzgoja u velikoj mjeri ovisi o specijaliziranoj opremi kao što su senzorski uređaji, komunikacijski moduli i elektronički upravljački uređaji, odnosno automatizirani i kontrolirani sustavi.
Hrvatska 300.000 zaposlenih u poljoprivredi
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u Upisniku poljoprivrednika upisano je 169.676 poljoprivrednih gospodarstava. Od toga je 164.148 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, 2766 trgovačkih društava, 2207 obrta, 356 zadruga te 199 ostalih, što su većinom javne ustanove. Ukupno je 300.450 registriranih osoba na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, odnosno onih koji se svakodnevno ili pak povremeno u krugu svoje obitelji bave poljoprivredom. Obradive poljoprivredne površine se evidentiraju u ARKOD sustavu, gdje je trenutačno evidentirano 1,14 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Najveći dio obrađenih površina čine oranice, i to 75% (856.138 ha), trajni travnjaci 18% (199.644 ha) te trajni nasadi 7% (76.575 ha).