Pandemija koronavirusa napregnula je državne financije do krajnjih granica jednako kao i živce radnika i poslodavaca. U slučaju samoizolacije naknadu zaposleniku plaća država, a u slučaju bolovanja od zaraze koronavirusom - poslodavac.
Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja objašnjava kako su opterećeni i poslodavci i radnici budući su sad u takvoj situaciji, da pušu i na hladno, pa kad netko samo kihne, odmah ga šalju kući u strahu od moguće zaraze drugih zaposlenih i gostiju, kao i od zatvaranja objekta.
„Ljude pošaljemo kući, a i dalje ih plaćamo jer ne mogu otvoriti bolovanje niti ići u samoizolaciju ako nisu bili u nekom izravnom kontaktu sa zaraženom osobom. I onda dok mi čekamo hoće li oni razviti simptome, njihov dio posla preuzima drugi radnik uz poslove koje već ima, a poslodavac plaća i jednog i drugog – žali se Medak.
U redu je, kaže Medak, da država snosi trošak samoizolacije zaposlenih jer time štiti zdravlje drugih, ali smatra da bi trebala pokriti i trošak bolovanja onih koji su se zarazili.
„Mi smo tražili da država preuzme i taj dio oko bolovanja za Covid-19, no naš je zahtjev ostao bez odgovora - napominje Medak.
Zvonimir Šostar, ravnatelj Nastavnog zavoda "Andrija Štampar", izjavio je kako je samo u utorak u Zagrebu bilo više od 7.000 ljudi u samoizolaciji, iz čega će, uvjeren je, u idućih desetak dana, biti barem oko 2.500 novozaraženih.
Bez obzira na to je li spriječen raditi zbog samoizolacije, izolacije, dijagnosticirane bolesti COVID-19 ili njege člana obitelji, zaposlenik ima pravo na naknadu plaće. Oni zaposlenici koji inače imaju veću plaću od 4.257 kuna, dobit će osjetno manju naknadu ako su u samoizolaciji od one koju bi dobili za bolovanje koje plaća poslodavac i kod kojeg naknada za prva 42 dana iznosi u pravilu 70 do 100 posto plaće, ovisno o tome kako je regulirano kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili zakonom.
U slučaju zdravstvenih radnika COVID se tretira kao profesionalna bolest te im se u vrijeme bolovanja isplaćuje naknada u iznosu prosjeka plaće unatrag šest mjeseci.
Od početka pandemije skoro 200.000 građana u izolaciji
Prema podacima koje smo dobili iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje danas je u samoizolaciji bilo čak 22.372 osobe u Hrvatskoj, a od početka epidemije Covida-19 čak je 190.718 građana prošlo samoizolaciju.
Trošak HZZO-a za naknade plaće za privremenu nesposobnost za rad, odnosno bolovanje zbog samoizolacije kao i zbog bolesti zaraze Covidom-19 bio je nešto manji od 40 milijuna kuna, odnosno točno 37.938.808 kuna.
Najveći dio troškova HZZO-a za naknade plaće za privremenu nesposobnost za rad je zbog samoizolacija, a manji dio zbog bolesti, jer većina onih koji su oboljeli ipak ozdravi za manje od 42 dana, a taj dio, kako osmo već naveli, plaća poslodavac. Treba napomenuti kako nisu svi oni koji su bili u izolaciji koristili naknadu na teret HZZO-a.
HZZO nema u svojoj evidenciji podatak koliki su ukupni troškovi isplaćenih bolovanja zbog zaraze koronavirusom na teret poslodavaca.
Što se tiče samoizolacije, Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je kako je najviši mjesečni iznos naknade plaće za puno radno vrijeme, proračunska osnovica uvećana za 28 posto, što trenutno iznosi 4.257,28 kuna. To zapravo znači da se za radnika koji je u prethodnih šest mjeseci primao prosječnu neto plaću od 3300 kuna naknada plaće za razdoblje izolacije određuje u visini razmjernog dijela njegove plaće, ali za radnika koji je u prethodnih šest mjeseci primao veću plaću naknada je ograničena na mjesečnu svotu od 4257,28 kuna, određenu za broj dana/sati radnog vremena izgubljenih zbog izolacije.
Za dva tjedna izolacije to bude nešto više od dvije tisuće i sto kuna. Naknadu plaće osiguraniku izravno isplaćuje HZZO, bez posredovanja poslodavca.
U slučaju bolovanja zbog njege izoliranog člana obitelji koje odobrava ovlašteni liječnik, naknadu plaće isplaćuje poslodavac, ali od prvog dana na teret HZZO-a. Ako je dijete mlađe od tri godine, tad ostvaruje pravo na naknadu plaće u stopostotnom iznosu utvrđene osnovice, a ako je starije od tri godine, onda u iznosu 70 posto od utvrđene osnovice, do maksimalno propisanog iznosa od 4.257 kuna.