Svatko od nas ima jednu susjedu koja bolje od bilo kojeg meteorologa najavljuje promjene vremena.
Nema ni supersofisticirano računalo, nije antenom povezana ni sa satelitom. Ali kao Nostradamus predviđa dolazak hladne fronte. Tuče joj ona direktno u kolino, u palac desne noge, iza škine, u kapak koji počne titrati čak dva dana prije nego što hladnoća stvarno i stigne.
I nisu to susjedi samo starije dobi, uvijek ima i neki mlađi koji će s nečuvenom točnošću pogoditi dolazak kiše.
Prije su takve ljude nazivali lunaticima, umišljenim bolesnicima, onima što od dosade i manjka pažnje cvile i kukaju po cijeli dan, najobičnijim hipohondrima.
Danas ih znanost naziva meteoropatima. I, kako doznajemo od nekih liječnika, na dane prije većih vremenskih promjena pune su ih liječničke ordinacije. Sada zbog korone doduše malo manje, no u onim dobrim starim vremenima bili su im redoviti gosti.
– O da, meteoropati uistinu postoje i puno njih sam upoznao i liječio.
To su ljudi koji fizički osjećaju promjene atmosferskog tlaka, vlažnosti zraka, temperature, dolazak juga ili bure, sezonske godišnje smjene. I nisu nervno labilne osobe, samo su malo više osjetljivi na promjene.
Svi smo mi meteoropati, ali neki osjetljiviji to osjećaju jače. Na njih intenzivnije djeluju kilometarski dugi elektromagnetski valovi, koji dolaze kao prethodnica juga, bura, tramuntana, nevera.
Meteoropati ih mogu osjetiti i po dva dana ranije. Nekada kada se više boravilo vani, kada nije bilo kućnih klima-uređaja, meteoropatizam je bio i više izražen. Promjene najviše osjećaju kronični bolesnici i oni koji pate od bolesti krvožilnog sustava – govori nam iskusni liječnik u mirovini prof. dr. sc. Dinko Mirić, nekadašnji predstojnik Interne klinike za unutarnje bolesti splitskoga KBC-a.
Da, da svi smo mi meteoropati, znali to ili ne. Sjetite se toga kada vas drugi put uhvati zlovolja ili glavobolja, na prvi mah bez nekog posebnog razloga. Meteoropati nisu ni mit, ni preuveličan termin, znanost na sve načine pokazuje kako oni stvarno postoje. Kada se ova spoznaja percipirala u znanosti, s vremenom se utemeljila biometeorologija, disciplina iz koje je proizišla meteoropatija. A onda i bioprognoza, sveti gral svakog slušača vremena.
– Ovu pojavu prate i nesanica, uspavanost, zbunjenost, smućenost, vrtoglavice i depresivna, anksiozna stanja, probavni problemi, bolnost u tijelu, tromost, osjećaj totalne "lešanosti", bezvolje. Kod kroničnih bolesnika mogu se pojačati angina pektoris, doći do aritmija, srčanih i moždanih udara. Tu su i glavobolje, razdražljivost, bijesni ispadi, pojačane psihičke tegobe – pojašnjava dr. Mirić.
Pojedinih dana na Jedinici intenzivne skrbi za kardiovaskularne bolesnike KBC-a Split bilježi se povećan prijem pacijenata iz Splita i okolice, ponekad s traženjem slobodnog kreveta više. Doc. dr. sc. Duška Glavaš, voditeljica Intenzivne jedinice za liječenje kardiovaskularnih bolesnika KBC-a Split, tada primjećuje i uvećanu pojavnost srčanih udara, aritmija, embolija pluća, zatajivanja srca, problema s aortom.
Stječe se ponekad i osjećaj da na hitni interni prijem dolaze samo kardiološki pacijenti. Takva razdoblja znaju čak, veli, biti popraćena samo jednom dijagnozom, pa znaju kazati kako imaju dan od akutnoga koronarnog sindroma, nestabilne angine pektoris...
– Brojne studije su analizirale utjecaj promjena vremena na organizam, a time i zdravlje. Pokazalo se kako je izlaganje hladnoći poznati faktor rizika kardiovaskularnih bolesti, kao i svaka nagla promjena temperature.
Promjene tlaka, pulsa i aritmije značajnije su izražene u pojedinim danima. U kardiološkoj ambulanti nekad cijelo jutro mjerimo pretežito niske tlakove, a druge dana visoke. Posebna skupina bolesnika su oni s preboljenim COVID-om.
I oni u neke dane, posebno nakon značajnijih respiratornih smetnji, mogu na promjene vremena imati naglašenije zamaranje, otežano disanje, aritmije, oscilacije tlaka i pulsa. Buduće promjene vremena jako mogu utjecati na zdravlje ljudi – veli dr. Glavaš.
Osim kliničkih – fizičkih smetnji, senzibilni ljudi koje nazivamo meteoropatima mogu imati i psihičke tegobe, kao što su razdražljivost, nesanica, umor. Ne čudi tako i onaj famozni zakon iz vremena Dubrovačke Republike koji je odredio da se važne odluke i zakoni ne donose za vrijeme južine.
– Promjene vremena posebno utječu na kronične bolesnike i starije. Pred nadolazak promjene bilježe se i kostobolje, čuju se stari lomovi, operacije.
Tu su i izmjene raspoloženja, napadi migrene, moždani udari, vrtoglavice, nesvjestice, koji se također posebno javljaju uz određene vremenske pojave. Južina je opaka, zbog nje nekad na poslu i kod kuće zna biti više napetih situacija, naglih reakcija i svađa – veli ugledna splitska liječnica.
Zato s vremenom pažljivo. Iako se na njega utjecati ne može, možemo mu se zato pokušati prilagoditi. Kroz uredniji način života, ponašanje, prehranu, kretanje, uz dovoljno sna, pravilnim oblačenjem i prikladnim psihofizičkim aktivnostima, šetnjom, sportom, hobijima, izbjegavanjem stresa, ubacivanjem malih životnih radosti...
– Koliko god imamo iskustva, vrijeme i priljev pacijenata često nas iznenade. Puno je raznih klimatskih utjecaja koji nisu do kraja istraženi, premda težimo za pokušajem predviđanja događaja.
Dobro je kad se promjena vremena očituje u blažim oblicima, kao što je suha koža na buri i pojačana razdražljivost na južinu.
No značajan problem su, primjerice, srčani i moždani udari, koji mogu ostaviti trajne posljedice. Vrijeme može utjecati na pojačan spazam – grčenje krvnih žila, na trombogenost. Ali nije samo južina problem, tu su i hladnija vremena, kod kojih su srčana frekvencija i krvni tlak viši.
Tada je veća i sklonost stvaranju ugrušaka i spazma krvnih žila, uz veću potrošnju kisika. Srce mora više "raditi", a nekad nema taj kapacitet, posebno kad su koronarne krvne žile sužene, oštećene. Europska istraživanja pokazuju da bar 50 posto populacije ima značajne meteoro-tegobe.
Zapravo bi se moglo reći da većina populacije ima sklonost meteoropatiji, samo je neki osjećaju više – veli dr. Glavaš, savjetujući kao jednu od mjera odlazak na preventivne kardiološke preglede.
I kad smo već kod meteoropatije, sjetimo se TBF skladbe "Mater" i u njoj refrena: Moja mater te traži, Zna di radiš i di se krećeš, Moja mater te traži, Zna sva mista di ideš navečer, Moja mater te traži, Zna di živiš, al neš još dugo, Moja mater te traži, Nije uzela lijek, a okriće na jugo...
Da budemo još precizniji, ako je vjerovati uvaženim prognostičkim stranicama, to će nas jugo mljeti idućih makar sedam dana. Zato pažljivo.