Tanju Slišković, rođenu Splićanku s berlinskom adresom, nazvali smo prije nekoliko dana puni pitanja o popuštanju mjera društvenog distanciranja u Njemačkoj. Zanimalo nas je kako se relaksiranje strogih propisa odrazilo na svakodnevni život glavnog grada te velike države, računali smo berlinska iskustva usporediti s hrvatskima, no, naša nam je sugovornica otkrila još zanimljiviju temu.
Slišković, inače doktorica ekonomije, u Berlinu radi u jednoj velikoj kompaniji za online kupovinu. U firmi ih je 15 tisuća, od toga njih 6000 u Berlinu. I, možda nećete vjerovati, njihove poslodavce jako zanima jesu li svi oni zadovoljni na svom poslu i, ako nisu, kako im mogu pomoći da to postanu.
A kako bi, precizno, po njemačku, bili upoznati s time kako im djelatnici 'dišu', redovito im nude ankete, za čije je provođenje zadužena upravo naša sugovornica. Ankete, kako nam je objasnila, mjere angažman radnika i 'wellbeing', odnosno, dobrobit ili blagostanje. Dakle, ako je wellbeing visok, radnik se osjeća ispunjeno i ostvareno. A kladimo se da mu ni plaća nije loša.
Kako rekosmo, ankete se obavljaju redovito, svaka tri mjeseca, a nisu se prestale provoditi ni od kad je većina djelatnika počela raditi od kuće. Zapravo su postale još češće pa se provode jednom tjedno. Osim toga, radnicima se maksimalno nastoji olakšati snalaženje u ovoj stresnoj situaciji.
'Jer ja to zaslužujem'
- Uveli smo mjere koje djelatnicima mogu pomoći - upućujemo ih kako raditi time-menagement, kako raditi na mentalnom zdravlju, pomažemo im da dobiju bolju podršku tima, održavamo sastanke video-pozivima... Osim toga, svakog im se tjedna obraćaju iz uprave - navodi Tanja, a mi smo uvjereni da su radnici zapanjeni što im se toliko izlazi u susret.
- Ma kakvi, oni misle da bi se trebalo poduzeti puno više! To je taj takozvani 'millennial entitlement', primjetan kod mlađe generacije. Oni jednostavno vjeruju da im pripada puno više prava nego što to vjeruju starije generacije - objašnjava te navodi da zbog toga nerijetko dolazi do sukoba generacija.
Zamolili smo Slišković da nam malo pojasni kako se to u 'velikim' anketama koje se provode kvartalno mjeri angažman radnika.
- Tromjesečnim anketama mjerimo angažman zaposlenika u radu, jesu li usklađeni sa strateškom usmjerenošću firme, osjećaju li da primaju podršku od firme i svojih nadređenih - nabraja naša sugovornica, a mi pitamo što se događa kad se anketom utvrdi da nešto od navedenog kod određenog djelatnika 'ne štima'.
- Recimo, kad se netko požali da se ne osjeća usklađeno sa strategijom firme, da ne vidi kako je njegov posao vezan uz strategiju poslovne jedinice, organiziramo radionicu kroz koju mu se sve može pojasniti. Imamo tim koji se bavi zdravljem zaposlenika, u njemu su i terapeuti te socijalni radnici. Uvijek im se možemo obratiti, a posebno su nam bili na raspolaganju od kada je počela zdravstvena kriza zbog koronaviorusa. Kada se uoči problem, oni reagiraju i upućuju djelatnika gdje se dalje može obratiti - objašnjava stručnjakinja.
Primjećujemo kako nam se dobar dio svega što je navela čini predobrim da bi bilo istinito, a Tanja objašnjava kako je to za većinu velikih tvrtki u Njemačkoj i Europi već sasvim uobičajena stvar.
Promjena fokusa
- Njemačka je možda tek mali korak ispred drugih, prvenstveno zbog velike nestašice radne snage. Firma koja traži top talente jako pazi da su joj ljudi zadovoljni. S druge strane, oni koji traže posao najprije provjeravaju kakve je ocjene tvrtka dobila od svojih djelatnika - objašnjava Slišković te ističe kako je primjetna promjena fokusa s isključivo 'bijelih ovratnika'.
- Sada se traži feedback i od djelatnika na operativnim funkcijama, mi smo već uveli anketiranje 'plavih ovratnika'. Nismo jedini koji su se sjetili obratiti pažnju i na operativce, u globalu se ide ka humanijem odnosu prema 'low skilled' zaposlenicima, sve zbog velike potražnje za radnicima - navodi nam te pojašnjava (ako slučajno nekome ovaj dio nije jasan):
- Nepravda koju djelatnici osjećaju unutar organizacije jedan je od najvećih negativnih utjecaja na njihov angažman. Ovim anketama i cijelim sustavom podrške pokušavamo pomoći da ne dođe do toga. Rezultati ankete su transparentni i dostupni svima unutar tvrtke, a na osnovu rezultata anketa se poduzimaju određene mjere, dakle ono što utvrdimo kroz ankete služi nam kao smjernica.
Ovo je jedna kulturološka promjena, vjeruje naša sugovornica, a mi se nadamo da će zaživjeti u što većem broju tvrtki.