Koronavirus je uspio u roku od mjesec dana učiniti ljude zabrinutima i sumnjičavima, što s obzirom na stanje u svijetu i nije iznenađujuće. Preispituju se vlastite odluke, čak i odluke nadležnih, relativiziraju brojke umrlih i oboljelih, pokušava svatko za sebe pronaći način koji će ga zaštititi od ugroze.
Koliko god ova posljednja riječ stravično zvučala, najbolje opisuje stanje. Uzevši u obzir da je situacija u svakome pogledu izvanredna, izvanredni su i načini koje su ljudi odabrali kao pomoć u obrani od virusa. Pritom je većina slušala upute nadležnih, vodila se principom samoizolacije, društvenog udaljavanja, ali i pranja ruku toplom vodom i sapunom te čišćenja sredstvima za dezinfekciju.
Tako su naredili stručnjaci.
Jučer je, međutim, medije obišla izjava Krunoslava Capaka, ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. "Oprezno s dezinficijensima, mogu se stvoriti otporne superbakterije", izjavio je za N1 ostavivši time dio pučanstva koji se odlučio zaštititi od virusa prskanjem, zbunjenima.
- Govorio sam ponajprije o pretjeranom špricanju javnih površina, nisam govorio o dezinfekciji ruku i kućanskih površina. Ljudi zahtjevaju da se peru i dezinficiraju gradovi, košare u trgovinama, pločnik. Izvesti to toliko široko, dakako da bi bilo problematično. Svaka kemikalija, svaki dezinficijens, naime, završava u kanalizaciji. Mora postojati recipijent, ta zagađena voda mora ući u rijeku ili more, ona se vraća u okoliš. Čineći to, uništavajući kemikalijama okoliš, uništavamo i "dobre bakterije". Činimo ih otpotnima na dezinfekcijska sredstva - rekao nam je danas u telefonskom razgovoru Capak.
Moćno oružje
Prvotna njegova izjava je, naime, odgovor na pitanje: "Bi li koristilo pred dućane, pa i tržnice, postaviti tepihe natopljene dezinfekcijskim sredstvom, kako se virus ne bi širio cipelama? Prati namirnice?"
- Dezificijensi su moćno oružje u medicini još od vremena Listera. Antiseptici i dezificijensi su nam pomogli suzbiti mnoge bolesti u povijesti. Koristimo dezinfekciju tamo gdje stručnjaci epidemiolozi kažu da je ona korisna i da se na taj način može suzbiti širenje virusa. Međutim, špricanje svega i svačega dovodi do situacije da uništavamo korisne bakterije i druge vrste. Tako onečišćujemo okoliš teškim kemijskim sredstvima. Potencijalno stvaramo superbakterije otporne na dezificijense koje bi nas, kad prođe koronavirus, mogle maltretirati na druge načine. Zato vrlo oprezno s dezinficijensima, izjavio je za N1 Capak.
- Građanima preporučam da kad donesu namirnice, te namirnice je vjerojatno slagao netko sa rukavicama. Ako nije, to bi trebalo oprati. Tako će se teško prenijeti. Vi što donesete iz dućana, ono što se termički obrađuje, nećete tako prenijeti bolest, virus se razgrađuje na 70 stupnjeva. Poslije diranja nečega što je dirao netko drugi treba oprati ruke. Špricanje u dućanima je nemoguće iza svakog korisnika naprimjer kolica. Puno je bolja mjera prati ruke - dodao je.
Zanimalo nas je na kraju i možemo li pretjerati s dezinficijensima za ruke pa tako narušiti prirodnu barijeru naše kože?
- Naravno da je higijena ruku u ovim uvjetima važna i nisam govorio o pretjerivanju u tom pogledu. Kao ni o čišćenju vlastitih domova - kategoričan je Capak u ovom trenutku.