Na uvjetnu zatvorsku kaznu od osam mjeseci s rokom kušnje od tri godine Općinski sud u Zadru osudio je dvojicu Zadrana, koji su "poslovali" s lažnim eurima kupljenima na "dark webu", mračnom dijela interneta za promociju, ponudu i distribuciju ilegalnih roba i usluga. Obojica su na sudu priznali krivnju, a teretili su se za kazneno djelo krivotvorenje novčanica za koje je propisana kazna od jedne do deset godina zatvora.
Preko stranice "Evolution" na "Dark webu" mlađi muškarac kupio je još 2014. godine tisuću eura. Novac je sa svog laptopa u Zadru platio djelomično virtualnom valutom Bitcoin, a djelomično svojim pravim novcem u ukupnom iznosu od 500 eura.
Svega nekoliko dana poslije iz Portugala je zaprimio pošiljku – kuvertu s 20 krivotvorenih novčanica od po 50 eura, koje je početkom siječnja 2016. potom predao drugookrivljenom 36-godišnjaku predočavajući mu da se radi o krivotvorinama.
Dogovorili su se tada da mu za novčanice zauzvrat isplati uloženih 250 eura, da bi 36-godišnjak onda početkom siječnja 2016., u Zadru, radi stjecanja protupravne imovinske koristi, 18 krivotvorenih novčanica zamijenio za kune u Automat klubu u Zadru.
Ne znajući da su krivotvorene, vlasnik Automat kluba za njih mu je isplatio protuvrijednost od 6.750,00 kuna. Iako u početku nije ništa sumnjao, vlasnik je naknadnom provjerom shvatio da su novčanice lažne, pa je cijeli slučaj preuzela policija.
Zadrani su na sudu izjavili da se osjećaju krivima zbog kaznenog djela iz optužnice na način kako je to činjenično i pravno opisano.
Prema procjenama stručnjaka "mračni" ili "dark web" čini, 0,01 posto "dubokog weba" gdje se može naći sve što je ilegalno - od prodaje oružja, organa, do narkotika, te svih ostalih ilegalnih proizvoda. Usluge na darknetu plaćaju se virtualnom valutom od kojih je najpopularniji "bitcoin", čija se prednost u odnosu na kreditne kartice očituje u težem praćenju traga novca. jedan bitcoin trenutačno vrijedi oko 1.600 kuna.
- Policija može vidjeti šta korisnici rade, ali ne može otkriti njihov identitet. Oni koji koriste "dark web" zamaskiraju IP adresu - jedinstvenu oznaku računala na internetu - pomoću privatne virtualne mreže. Zatim se na web spajaju pomoću posebnog preglednika. Nakon toga kreću u pretragu sadržaja tamnog ili dark weba - kaže nam internetski stručnjak.
Crna internetska tržišta samo su dio cyber kriminaliteta koji uz terorizam i ilegalne migracije spada među "top prijetnje" u EU. Upravo zbog trgovine lažnim eurima na "darknetu", 2017. godine došlo je do masovnih uhićenja u Beču gdje je policija upala u ilegalnu tiskaru eura. Podaci dobijeni iz te operacije ukazali su na trgovinu lažnim eurima na darknetu.
Među dokumentima su bili detalji iz 33 europske i neeuropske zemlje u kojima su uhićeni osumnjičeni za trgovinu lažnim novcem. Godinu dana ranije hrvatska policija je sudjelovala u rušenju underground foruma "darkcode" na kojem su se i hrvatski državljani bavili ilegalnim aktivnostima. U veljači ove godine su policijski službenici Policijske uprave dubrovačko-neretvanske i Policijske postaje Korčula proveli kriminalističko istraživanje nad 42-godišnjakom osumnjičenim za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama.
Korčulanina se sumnjičilo da je na "dark webu" od nepoznate osobe s područja Njemačke kupio 50 grama amfetamina i dogovorio da mu se dostavi preporučenom pošiljkom putem pošte. Uhićen je kada je pokušao preuzeti pošiljku na području Korčule.