Plan ministra financija Zdravka Marića da se mlade do 25 godina oslobodi plaćanja poreza na dohodak, a da zaposleni u dobnoj skupini od 26 do 30 godina plaćaju samo pola iznosa tog poreza, na noge je digao gradonačelnike hrvatskih gradova, bez obzira na njihovu stranačku pripadnost. U Udruzi gradova, naime, izradili su procjenu učinaka predložene porezne reforme na gradske proračune u Hrvatskoj te su od Marića zatražili da još jednom razmotri prijedlog.
“Predložene mjere imat će nepovoljan fiskalni učinak na gradske prihode od poreza na dohodak u iznosu od približno 500 milijuna kuna”, ocjenjuje se u dokumentu Udruge gradova, koji se nalazi u posjedu Jutarnjeg lista.
Najgore bi pritom prošao Grad Zagreb, čiji bi proračun u slučaju prihvaćanja Marićeve porezne reforme mogao ostati bez čak oko 286,8 milijuna kuna, što je oko 3,7 posto aktualnih gradskih prihoda. Naravno, metropola najgore prolazi iz jednostavnog razloga što je u njoj najviše zaposlenih u zemlji, pa tako i najviše zaposlenih mladih ljudi. Ipak, gubitak gradskih prihoda od gotovo 290 milijuna kuna i za zagrebački bi proračun bio golemi udarac i veliko je pitanje kako bi se zatvorila poveća rupa koja bi nastala u gradskoj blagajni.
Sjever zemlje
U odnosu na veličinu proračuna, u novoj bi poreznoj reformi najlošije prošli veći gradovi na sjeveru zemlje. Tako bi Čakovec, prema kalkulacijama Udruge gradova, ostao bez više od devet milijuna kuna, što čini gotovo šest posto njegovih ukupnih prihoda, dok bi Varaždin izgubio 14,7 milijuna kuna, ili 4,8 posto sadašnjih prihoda. Porezna bi reforma predstavljala problem i Koprivnici, čiji bi proračun ostao bez oko 6,6 milijuna kuna prihoda, ili 3,4 posto sadašnjeg proračuna.
- Naravno da bi to za nas bio velik udarac. To je iznos za asfaltiranje nekoliko kilometara cesta ili dvogodišnji iznos stipendija - upozorava Mišel Jakšić, gradonačelnik Koprivnice.
S druge strane, Grad Pula ostao bi bez više od 12,1 milijun kuna, što iznosi oko tri posto gradskoga proračuna najvećega grada u Istri. I to u vrijeme kada se suočava s propašću Uljanika.
- Taj novac u slučaju Grada Pule znači polovicu godišnjih izdvajanja za kulturu ili sport, ili trećinu izdataka za dječje vrtiće - žali se Boris Miletić, pulski gradonačelnik.
Zabrinut je i njegov riječki kolega Vojko Obersnel. Prema kalkulacijama Udruge gradova, Rijeka bi, s obzirom na to da je dvostruko veća od Pule, i izgubila dvostruko više prihoda, čak 24,3 milijuna kuna. Ipak, to je u riječkom slučaju nešto manji rez nego u većini drugih velikih gradova u zemlji, 2,1 posto dosadašnjih prihoda.
- Taj iznos je za nas jako velik i nemoguće ga je lako kompenzirati. Nekorektno je i da se tako nešto radi u listopadu. Pa mi već imamo planove za sljedeću godinu i sada vam se netko sjeti reći da se stvari mijenjaju - ističe Obersnel.