StoryEditorOCM
4 kantunaNE ZNAMO ŠTO IMAMO

Na Putu Dikla investitor srušio talijansku karaulu zbog izgradnje stambenih zgrada. Ruše se i bunkeri jer ih konzervatori ne štite, a turisti traže!

Piše Mišel Kalajžić
Gordan Zubčić
2. studenog 2022. - 21:18
Zadar, 021122. Uz ulicu Kresimirova obala srusen je bivsi talijanski vojni objekt na terenu kojeg privatni investitor priprema za gradnju zgrada.Jure Miskovic/Cropix

Na Putu Dikla, na prostoru nasuprot kampa Borik, srušena je stara talijanska vojna karaula izgrađena prije 100-njak godina.

Porušio ju je privatni investitor koji tamo čisti teren za izgradnju zgrada za apartmane ili stanove, a s obzirom da nije konzervatorski zaštićena, karaula je sravnjena sa zemljom kao bezvrijedni objekt.

Pokušali smo u Konzervatorskom odjelu u Zadru doznati zašto karaula nije zaštićena kao objekt od povijesne važnosti za Zadar, ali nikakav odgovor nismo dobili.

Predsjednica MO Diklo Martina Matešić rekla nam je da se predmetni objekt nalazi na području MO Puntamika.

- Ne nalazi se u registru zaštićenih kulturnih dobara, no u posljednje vrijeme su se pojavile inicijative o zaštiti pojedinih objekata iz predmetnog razdoblja kroz projekt Revival na kojem su sudjelovali Grad Zadar i Sveučilište u Zadru - istaknula je.

Uputimo smo mail s pitanjima i gradskoj upravi. Dobijemo li odgovore, objavit ćemo ih.

Čini se da nikoga u Zadru nije posebno briga za stare bunkere i karaule, kojih je nabrojano do sada 250 od čega je već desetak objekata srušeno jer nisu zaštićeni pa vlasnici zemljišta nemaju nikakvu obvezu sačuvati ih, osim svoje dobre volje.

image

Zadar, 021122.
Uz ulicu Kresimirova obala srusen je bivsi talijanski vojni objekt na terenu kojeg privatni investitor priprema za gradnju zgrada.
Foto: Jure Miskovic/CROPIX

Jure Miskovic/Cropix

A upravo je u Zadru prije dvije godine promoviran spomenuti projekt Revival. Projektom su se nastojala lokalnom stanovništvu kao i turistima, na siguran način, učiniti dostupnim zapuštene građevine i bunkere koji predstavljaju važan oblik kulturne baštine sa značajnim ekonomskim i kulturnim potencijalom te ih promovirati kroz zajedničku turističku rutu. Predstavljena je i probna turistička tura po bunkerima u „buggy vozilima“, a za provedbu projekta dobila su se i financijska sredstva iz programa transnacionalne suradnje Interreg V-A Italija- Hrvatska 2014. - 2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj. 

U projekt REVIVAL (Interreg Hrvatska – Italija) uključilo se Sveučilište u Zadru, a osim Zadra, provodili su ga gradovi Rijeka i Split, te talijanski gradovi Forli, Campobasso, Cesenatico i Pesaro koji su iz zapuštenih prostora odabrali građevine i bunkere kako bi ih oživjeli kroz projekt te uklopili u međunarodnu kulturnu rutu pod sloganom „Oživimo ih ponovo“. Projekt je sufinanciran iz programa transnacionalne suradnje Interreg V-A Italija- Hrvatska 2014. - 2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Zadar ima kompliciranu povijest iza koje je ostalo više od 250 bunkera koji u današnje vrijeme više nisu vojni objekti već predstavljaju veliki dio povijesti grada, a ujedno čine i dodatak fortifikacijama koje potječu još iz antičkih vremena, srednjeg vijeka, renesanse, te prve polovine 20. stoljeća. Ta komplicirana i bremenita povijest, koliko god bila teška za stanovnike u prošlosti, danas predstavlja izvanrednu vrijednost u kulturno-povijesnom smislu, pa i turističku atrakciju. Povijest se ne može "kupiti" niti "stvoriti", ali se stečeno povijesno naslijeđe na pametan način može sačuvati i predstaviti. Pojedini bunkeri svoju su izvornu namjenu zadnji put imali u obrani Zadra tijekom Domovinskog rata, dok bi u budućnosti njihov značaj i raznolikost trebali biti prepoznati kroz osmišljavanje sadržaja za lokalno stanovništvo kao i razvoj nove turističke ponude. Cilj projekta stoga je bio poboljšati sustav zaštite i upravljanja kulturnom i prirodnom baštinom na održiv i prostorno uravnotežen način.

Tako barem stoji na web stranicama Grada Zadra gdje je promoviran projekt Revival. Ali kako pokazuje vrijeme, zbog nezaštićenosti bunkera i karaula projekt dobrim dijelom ostaje tek mrtvo slovo na papiru, pokazuje to i najnovije rušenje karaule u Diklu, s čim je upoznat i zadarski "ekspert za bunkere" Jure Vučetić.

image

Zadar, 021122.
Uz ulicu Kresimirova obala srusen je bivsi talijanski vojni objekt na terenu kojeg privatni investitor priprema za gradnju zgrada.
Foto: Jure Miskovic/CROPIX

Jure Miskovic/Cropix

- Prije nekoliko dana sam je fotografirao jer sam znao što slijedi. Nažalost naši konzervatori nisu zainteresirani da se to zaštiti. Oni kažu da to nije uopće toliko staro i da je bezvrijedno, s čim se ja ne slažem. Čak su i neki podzemni objekti u međuvremenu srušeni iako nikome ne smetaju jer su na površini vidljive samo dvije željezne kupole, ali to je tako kod nas na žalost, sve polako odlazi. Investitori su u ovom slučaju mogli mirne duše srušiti karaulu jer nije konzervatorski zaštićena i nalazi se na privatnom zemljištu. Svojevremeno sam nabrojao više od 250 takvih objekjata, a njihov broj trenutno je 240, što znači da ih je već više od desetak srušeno, ako ne i više od toga., iako se kroz projekt Revival pokušalo zaštititi te bunkere i karaule. Čak se išlo i prema Ministarstvu kulture, ali ništa se u tom smislu nije uspjelo postići - kaže Vučetić. 

Prema podacima iz nacionalnih registara, cijela preostala zelena zona sjeverno od raskrižja Puta Dikla s Ulicom Matije Gupca već je u pripremama za ozbiljan nekretninski biznis. Zagrebačka tvrtka "Constans DK" još je početkom veljače dobila dozvolu za podizanje zgrade na lokaciji koja je Zadranima itekako poznata po luna-parku, a gradit će se 81 stan na šest nadzemnih etaža, uz dvije podrumske razine.

Vlasnik spomenute kompanije je Gordan Vojnić, čovjek koji već sedam i pol godina vodi poznati zagrebački "Elektropromet", a bio je ili je još uvijek na čelu niza tvrtki specijaliziranih za poslovanje s nekretninama i trgovinu.

image
Jure Mišković/Cropix

Upravo je "Constans DK" vlasnik i zemljišta na kojem se do jučer nalazila talijanska karaula, kao i niza okolnih parcela, dok drugi dio spomenute zone drži također zagrebački "Tau centar". Nije teško zaključiti da će cijeli prostor od dvadesetak tisuća četvornih metara postati zona stanogradnje i turističkih apartmana.

Srušena karaula na istočnom prilazu Diklu je možda napravljena već dvadesetih godina prošlog stoljeća. Budući da je to mjesto nakon Rapalskog ugovora ostalo u tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, a već na njegovim poljima je bila međudržavna granica s tada talijanskim Zadrom, to je bila prva karaula gledano od zapada prema istoku.

- Na Žmirićima je druga, treća je još čitava na mjestu gdje je bila bivša Predvojnička na Putu Bokanjca, četvrta je iznad Bilog briga kod Poljooapoteke, peta je nasuprot Opel Mitrovića i također je srušena u blizini restorana Zlatni bor, a šesta je kod groblja u sklopu In Centra i tamošnji ju je poduzetnik sačuvao i odlično je uklopio u postojeću tvrtku, nabraja Vučetić. 

- Te je karaule talijanska vlast gradila na najvažnijim prilazima gradu. Za razliku od bunkera, služile su za boravak, pa čak i smještaj vojnika. Građene su na način da izgledaju kao da su iz srednjeg vijeka, s puškarnicama, kulama, grudobranima i slično i predstavljaju izvanredne fortifikacijske objekte iz bliže povijesti koji su sačuvani u prilično dobrom stanju. U modernim ratovima karaule bi bile smiješne jer bi u roku od dvije minute bile sravnjene sa zemljom. A toliko izgleda i bagerima treba da ih sruše nažalost - kazao nam je Vučetić koji je dodao kako su turističke ture obilazaka zaživjele i turisti su zainteresirani za te programe, pa bi bivše bunkere i karaule trebalo sačuvati i zbog turističke namjene.

Da bunkeri nisu pod konzervatorskom zaštitom potvrdila nam je sa žaljenjem i ugledna zadarska znanstvenica Antonija Mlikota koja je napisala poznatu knjigu o obnovi i izgradnji Zadra nakon razaranja u Drugome svjetskom ratu.

Ne zaštite li se, karaule i bunkeri vremenom će nestati s lica Zadra jer investitore neće ništa sprječavati da ih uklone zbog gradnje nekih novih stambeno-armiranih "bunkera".

Osim dobre volje koje očigledno - nema...

01. svibanj 2024 12:20