- Ako govorimo o brendiranju u širem smislu, kazat ću vam kako je moj kolega iz SAD-a boravio u Zadru i rekao mi koja je najveća vrijednost Zadra, a da Zadrani toga nisu ni svjesni. To je škrinja sv. Šime, ali prije nje tijelo koje je unutra. Zadrani, kaže on meni, imaju tijelo sveca koji je malog Isusa držao na rukama. Pa ja sam to saznao u Zadru, kazao je zdvojno, umjesto da to „vrišti“ prema svijetu i da se svugdje čuje i zna za to – ispričao je prof. dr. sc. Božo Skoko, profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, koji je u ponedjeljak u zadarskoj Znanstvenoj knjižnici predstavio svoju novu knjigu „Strateško komuniciranje država.“
Prof. Skoko je, kroz razgovor s prisutnima na predavanju, detaljno opisao što znači brendirati državu, kako to rade druge zemlje i što u tom smislu poduzima Hrvatska.
- Ništa mi nismo izbrendirali – kazao je prof. Skoko, koji ni ovu tvrdnju nije stavio u negativan kontekst, već je pružio niz primjera što se može učiniti, te na koji su se način brendirale druge zemlje.
- U Americi je napravljen, kroz vrlo temeljito istraživanje brojnih parametara, popis 200 zemalja u svijetu rangiranih po kvaliteti života. Hrvatska je među prvih 30. Na žalost, mi ne prepoznajemo i ne brendiramo kvalitete koje imamo. Kod nas ne zna lijeva što radi desna. Imamo TZ, Ministarstvo kulture, rasute institucije. Nemamo jednu, glavnu i jedinu instituciju kojoj je imidž države glavni i jedini posao, kako to postoji u svijetu. Kad bismo Hrvate pitali po čemu smo poznati, dobili bismo svakakve odgovore, različite. To se, primjerice, u Finskoj ne može dogoditi. Postoji institut koji se samo time bavi, brendiranjem zemlje, i svaki stanovnik će vam na to pitanje tamo dati iste odgovore – kazao je prof. Skoko.
S obzirom da smo po spomenutom istraživanju među prvih 30 zemalja po kvaliteti života, pretpostavilo bi se da smo i sretni, no potpuno je suprotno.
- Hrvati i Grci su među najnesretnijima na svijetu. Hrvati su u raskoraku između svojih želja i stvarnosti koja ih okružuje, pa su stalno nesretni. A za brendiranje smo imali slogan „Mala zemlja za veliki odmor“. To spominjem jer je Danska manja od Hrvatske, ali nikada to ne ističe, a najmanje kao brend. Danska ima 100 dana godišnje kišu. Ali oni su među najsretnijima. Kako? Oni su brendirali dvije stvari: prvo su brendirali sreću, promoviraju sebe kao jedan od najsretnijih naroda u svijetu, a onda su brendirali, vjerovali ili ne, način života. Nazvali su ga „Hygge“. Sve Hygge, od načina serviranja stola i paljenja svijeća, do uživanja u trenutku. I to uspijeva! Danska je tako u svijetu percipirana. A pogledajmo Dalmaciju, stoput je sunčanija i ljepša, ali mi to ne koristimo – kazao je Božo Skoko.
Rekao je da sve zemlje ozbiljno rade na svom brendiranju, da „Dancima nije bilo lako smisliti po čemu su super“, no Hrvatska 'spava.'
- Ako mi ne pričamo priču o nama, pričat će je netko drugi, i to ne nužno dobru. Albanci su za ovo prije desetak godina angažirali američke stručnjake i predviđa se da će Albaniji za pet do sedam godina biti velika konkurencija Dalmaciji. A mi se s Albanijom sprdamo – rekao je Skoko.
Naveo je primjere brojnih zemalja, od kojih je zanimljiv onaj iz Južne Koreje, gdje su priču o sebi odlučili iskomunicirati preko popularne kulture.
- Shvatili su da „supertehnološki brendovi“ nisu dovoljni, imaju ih i druge zemlje. Stoga su odlučili izdvojiti jedan posto proračuna za glazbenike i filmaše. Samo za njih. Bio sam prisutan kada su na jednom skupu rekli „Poharat ćemo svijet svojom pop kulturom“. Bilo je smiješno nekima, a oni su napravili konkurentan proizvod: film „Parazit“ proglašen je najboljim i dobio Oscara, a njihova „K-pop“ glazba postala je najpopularnija na svijetu. Pazite, osvajaju svijet, iako pjevaju na korejskom. I jedan vaš Zadranin pjeva tamo u jednom njihovom takvom bendu – rekao je prof. Skoko. Opisao je i primjer Turske koja radi – sapunice.
- Proizvode 150 TV novela godišnje i prodaju ih po svijetu. Gleda ih 500 milijuna ljudi! I na taj način u domove po svijetu ne ulazi Erdogan sa svojom politikom, već ušminkana, uljepšana stvarnost; na mala vrata ulazi nam njihov stil života – kazao je prof. Božo Skoko. Sve to opisano je u njegovoj novoj knjizi, koju je na početku predavanja u ponedjeljak u Zadru predstavila prof. dr. sc. Vanda Babić Galić s Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru, a prisutnima se obratila i pročelnica Odjela Sanja Knežević, kazavši da prof. Skoko u ovoj knjizi „progovara o onome što nas više od 30 godina tišti, muči i izaziva.“