Hoće li Darko Kovačević zvani Daruvarac izaći i zatvora nakon mjesec dana i pravomoćnu presudu za brutalno premlaćivanje 18-godišnje Zadranke čekati na slobodi?
Nakon što je sutkinja Općinskog suda u Zadru Mitra Meštrović Daruvarcu odrezala pet godina zatvora za nanošenje teških tjelesnih ozljeda i prijetnju smrću 18-godišnjakinji, u odvjetničkim krugovima traju rasprave koliko će Daruvarac uistinu ostati iza rešeteka. Naime, nakon izrečene kazne Daruvarac je odveden u obligatorni pritvor u kojem treba ostati do pravomoćnosti presude. Ugledni zadarski odvjetnik mr. Šime Pavlović, autor nekoliko knjiga komentara Zakona o kaznenom postupku i Kaznenom zakonu, od prvog siječnja inače u mirovini, smatra da Kovačević u obligatornom pritvoru može ostati najviše šestinu vremena kojeg je već proveo u istražnom zatvoru, dakle mjesec dana.
- Ukoliko u tom roku bude donesena pravomoćna presuda Kovačević će ići na izdržavanje kazne. Ako presuda iz bilo kojeg razloga bude ukinuta i vraćena na ponovni postupak, odnosno na novo suđenje, postoji mogućnost da se Kovačeviću pritvor još produlji do šest mjeseci. Unutar tog vremena trebalo bi se održati novo suđenje i donijeti nova prvostupanjska presuda. Odluku o produljenju pritvora u tom slučaju donosi Županijski sud u Zadru – kaže mr. Pavlović uz napomenu da bi Kovačević na taj način u pritvoru proveo oko 13 mjeseci.
Mišljenja suprotnog od Pavlovića je drugi poznati pravni stručnjak koji na je zamolio za anonimnost. On smatra da istekom obligatornog zatvora od mjesec dana Daruvarac ne mora izaći iz pritvora. Prema njegovom tumačenju puštanje Daruvarca nakon mjesec dana vrijedilo bi u slučaju da mu nije istekao maksimalni rok zadržavanja u istražnom zatvoru, odnosno da mu je kazna bila izrečena dok je bio u istražnom zatvoru. Drugi riječima, Daruvarac će ostati u pritvoru do daljnjega, odnosno do pravomoćne presude koja ne mora biti donesena unutar roka od mjesec dana.
- U slučaju da viši sud smanji kaznu Daruvarcu, odnosno da bude niža od pet godina, onda bi eventualno došao u poziciju da izađe iz pritvora zbog pravomoćnosti, ali to se neće dogoditi jer je priznao krivnju i sud mu nema na osnovu čega smanjiti kaznu. Jedna šestina pritvora vrijedi u slučajevima kada nije određen obligatorni zatvor i kad se osuđenik nalazi u istražnom pritvoru – mišljenja je naš sugovornik.
Može li Daruvarac u mjesec dana biti pravomoćno osuđen? U tom roku Općinski sud treba napisati obrazloženje presude i dostaviti je optuženiku. On i njegov branitelj tada imaju 15 dana da odgovore na presudu, a potom se odabire viši županijski sud koji će o prvostupanjskoj presudi odlučivati. Mr. Šime Pavlović smatra da ti razmjerno kratki rokovi ipak nisu prekratki odnosno da su dovoljni za donošenje pravomoćne presude.
Druga, ništa manje intrigantna tema u odvjetničkim krugovima bavi se pitanjem zašto je Kovačević s novim odvjetnikom Borisom Radmanom promijenio strategiju obrane i priznao krivicu. Kovačević je na suđenju u listopadu rekao da je kriv, ali ne onako kako mu se to optužnicom stavlja na teret. Sada je krivicu priznao i time stekao olakotnu okolnost za blažu kaznu, no ona kod sutkinje Mitrović očito nije upalila. Naime, od odvjetnika pretučene djevojke Milana Petričića do nekih sudaca Vrhovnog suda prevladava stav da je Kovačević dobio neuobičajeno visoku kaznu za obične teške tjelesne ozljede. Kao primjer, podsjećaju na slučaj Zlatka Svirčića koji je za teški pokušaj ubojstva u prosincu 2014. u Zadru, propucavši vatrenim oružjem glavu desetomjesečnog djeteta, dobio tri godine zatvora. Svirčić je u svom svirepom pohodu ubio jednog muškarca i pokušao ubiti njegovu suprugu, majku teško ranjenog djeteta. Ili je, dakle, Svirčić dobio premalo, a Daruvarac previše, ili su obojica zaslužili još više kazne.
Također se pokušava shvatiti zaokret u strategiji obrane koju je postavio odvjetnik Radman. Umjesto očekivanog zahtjeva za delegacijom zadarskog suda, zbog narušenih uvjeta objektivnog suđenja i kontaminiranosti cijelog postupka na štetu i žrtve i okrivljenika, Radman je svog branjenika privolio na priznanje krivce, ali ne u potpunosti u skladu s optužnicom, kako je isprva izgledalo. Naime, Kovačević je navodno priznao odgovornost za premlaćivanje djevojke, ali ne i za prijetnu za koju na sudu nisu izneseni nikakvi relevantni dokazi, a za što je dobio 10 mjeseci. Za prijetnju je rekao da je prihvaća u skladu s dokazima, ako ih ima. Sama je žrtva na sudu navodno izjavila da je za prijetnje bombom koje joj je uputio Daruvarac saznala od svoje majke, a bombu kod Daruvarca policija nikad nije pronašla.
Nadalje, pretučena djevojka u kaznenoj prijavi policiji nakon inkriminiranog događaja nije ni riječju spomenula da je bila napadnuta u zahodu kafića. Tu je priču prvi put spomenula mjesec dana nakon događaja, na dokaznom ročištu, pred istražnom sutkinjom Dijanom Grancarić. Tada je rekla da joj je Daruvarac u zahodu udario dva do tri puta glavom u umivaonik, a prije toga prijetio bombom. Policijski očevid, međutim, u wc-u "Chill outa" nije pronašao tragove krvi, a umivaonik nije razbiven. Medicinsko vještačenje je nadalje utvrdilo da je djevojka dobila pet, moguće i više udaraca rukama i nogama, slabijeg i srednjeg inteziteta, i pritom je zadobila prijelom kosti nosa. Štoviše, vrijeme u kojem je trpjela brutalni napad nije trajao duže od jedne minute, a svjedoci koje je navela u svom iskazu da su je vidjeli krvavu u wc-u, to na sudu nisu potvrdili.
Odluka Daruvarca da prizna djelomičnu krivicu bio je i način da se preduhitri navodna namjera državnog odvjetništva da ipak promijeni kvalifikaciju optužnice u teže kazneno djelo, u pokušaj ubojstva. Daruvarac je ovako prihvatio djelomičnio priznajnje za blaže kazneno djelo koje će kroz mogućnost žalbe, zahvaljujući brojnim kontradiktornim izjavama žrtve i svjedoka, te drugim propustima na suđenju, pokušati osporavati u žalbi.
Istovremeno je do novinarskih krugova iz vrlo relevantnih izvora došla informacija da je Daruvarac, inače rođen u Banjoj luci, odmah nakon izlaska iz pritovra pokrenuo izradu osobnih dokumenata u Republici Srpskoj s namjerom da pobjegne iz Hrvatske. Od kada je izašao iz istražnog pritvora Daruvarac je bio pod prismotrom policije zbog brojnih prijetnji koje je dobio. U takvom okruženju, u strahu za vlastiti život, nije mu bilo jednostavno funkcionirati, jer nije znao od koga mu sve prijeti opasnost, pa je većinu vremena provodio kod kuće i tražeći pomoć liječnika.
Sutkinja Meštrović je presudila Daruvarcu bez prihvaćanja ijednoj dokaza obrane, uključujući i onaj da je Daruvarac u trenutku počinjenja djela navodno bio neubrojiv. Odnosno da je u kafić na Meladi, gdje je zatekao 18-godišnju djevojku, došao s oko tri promila alkohola u krvi, s ušmrkanim kokainom i intravenozno ubrziganim steroidima, dakle u teško alkoholiziranom odnosno neubrojivom ili smanjeno ubrojivom stanju. Zbog toga, ali i čitavog niza drugih navodno olakotnih okolnosti, teško je vjerojati da će Daruvarac, i ako ne dođe do ukidanja presude, biti oslobođen, ali bi kazna sutkinje Meštrović vrlo lako mogla biti umanjena.
U tom kontekstu uplitanje pripadnika izvršne vlasti, ministra pravosuđa, premijera i predsjednice, ali i brojnih drugih javnih aktera u rad suda, te medijski linč koji se mjesecima sustavno provodio protiv Daruvarca, uključujući i prosvjede ispred suda koji su ostali bez reakcije predsjednice Općinskog suda Ane Mišlov i predsjednika Županijskog suda Borisa Babića, samo idu u prilog tvrdnjama da Daruvarac nije imao pravično suđenje u Zadru.
On, ali, još važnije, ni žrtva, koja je postupanjem policije, odvjetništva i samog suda bila iznova traumatizirana. Vrhunac toga bila je potpuna medijska eksponiranost i otkrivanje identiteta žrtve čemu je izravno kumovala njezina obitelj.
Zbog svega toga za presudu Daruvarcu govori se da ima više politički nego sudački prizvuk, da je vremenski donesena točno u skladu s nedavnom najavom ministra pravosuđa, da je sutkinja Meštrović visokom kaznom zadovoljila očekivanja javnosti, ali i otklonila pažnju sa svog i rada zadarskog Općinskog suda koji se u ovom slučaju sigurno nije proslavio. I sve to baš u trenutku kada njegovi vodeći ljudi, kako tvrde pouzdani izvori, ozbiljno razmišljanju da popune upražnjena mjesta na višem, Županijskom sudu u Zadru.