"Jedna čaša crnog vina dobra je za zdravlje", rečenica je koju smo svi barem jednom čuli. No čak ni oni koji je izgovaraju nisu sasvim sigurni u njezinu potpunu točnost, niti o kojim je zdravstvenim pogodnostima riječ. Stoga samo odlučili provjeriti je li ta izjava samo opravdanje ljubitelja vina za uživanje u omiljenoj kapljici ili stvarno drži vodu.
Također, zapitali smo se zašto je baš vino, među stotinama drugih vrsta alkohola, odnijelo titulu "zdravog" pića za konzumaciju. I kad smo već kod vina, zanimalo nas je i zašto se crno vino smatra bogatijim zdravstvenim benefitima u odnosu na bijelo.
Tajna crnog vina
S prosječnim udjelom alkohola od 13 posto, vino ne spada u jača alkoholna pića. Ispijanjem vina unijet ćete manje praznih kalorija i manje je vjerojatno da ćete imati jake simptome mamurluka, zbog čega je njegova konzumacija u umjerenim količinama možda ipak bolja opcija za večernja druženja u odnosu na druge vrste alkohola. Ponekad zbog njegove pitkosti imamo dojam kao da bi vino trebalo imati svoju zasebnu kategoriju među pićima, ali to je i dalje alkohol. Prekomjerno uživanje poništit će sve potencijalne benefite, zbog čega nikako ne smijemo zaboraviti na umjerenost.
Što se tiče postupka proizvodnje bijelog i crnog vina, vrlo je sličan. Započinje gnječenjem grožđa kako bi se oslobodio sok, a zatim slijedi faza fermentacije. S punim pravom postavlja se pitanje u čemu je onda kvaka i zašto se uvijek baš crno vino navodi kao zdravije.
Naime, veliki dio korisnih spojeva voća s jestivom korom sadržan je baš u njezinoj kožici, odnosno kori. Kožica i bijelog i crnog grožđa ima visoku koncentraciju antioksidativnih svojstava, no postoji jedan korak u proizvodnji koji značajno utječe na količinu ovih sastojaka u boci vina.
Proizvođači bijelog vina prije početka fermentacije grožđanog soka uklanjaju kožicu, sjemenke i peteljke, dok crno grožđe fermentira i s kožicom i sa sjemenkama i s peteljkama. Upravo je ta kožica zaslužna za boju vina, ali i za brojne zdravstvene spojeve koji se u njemu nalaze.
Top pet zdravstvenih dobrobiti
U umjerenim količinama vino smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i srčanog udara. Ispijanje najstarijeg napitka dovodi do širenja arterija i povećava protok krvi, a samim tim se i smanjuje rizik od stvaranja ugrušaka koji prekidaju dotok krvi i oštećuju srčane mišiće. Za održavanje fleksibilnosti krvnih žila odgovorni su polifenoli, antioksidansi iz vina.
Crno vino istodobno povisuje razinu dobrog kolesterola te snižava razinu lošeg. Resveratrol, koji se u njemu nalazi, ima protuupalna svojstva koja pomažu u smanjivanju kroničnih upala povezanih sa srčanim bolestima i visokim razinama kolesterola.
Spomenuti resveratrol također pomaže u održavanju tjelesne težine, djelujući na smanjenje masnih stanica u našem tijelu. Konzumacija crnog vina umjesto visokokaloričnih pića, kao što su zaslađeni sokovi, gazirana pića i kokteli, može rezultirati smanjenim unosom kalorija i pridonijeti regulaciji težine. Također, određeni spojevi u crnom vinu mogu potaknuti osjećaj sitosti i smanjiti potrebu za prejedanjem.
Nezanemariv je i pozitivan utjecaj na probavni sustav, crno vino može potaknuti probavu i pomoći u apsorpciji hranjivih tvari. Njegova antibakterijska priroda ublažava iritacije želuca i druge probavne poremećaje. Dobra je vijest za sve koji pate od zatvora ili sporog probavnog trakta da vam crno vino može pomoći u postizanju bolje pokretljivosti crijeva.
Povezanost umjerenog uživanja u crnom vinu i smanjenja rizika od depresije iznimno je kompleksna. Antioksidativni spojevi zaista mogu imati blagotvoran učinak na mozak i raspoloženje. Uz to, ispijanje većinom podrazumijeva društvene interakcije i druženje s prijateljima i obitelji. Ono na što ne smijemo zaboraviti su individualne razlike i negativan učinak unošenja prekomjernih količina alkohola.
Više informacija o programu festivala pronađite na linku.
Više informacija o ulaznicama pronađite na linku.
Više informacija o izlagačima pronađite na linku.
