StoryEditor
Svijet‘nadrealni nesrazmjer‘

Znanstvenici upozoravaju: Dok god ne riješimo ovaj problem, prijeti nam razvoj novih i sve pogubnijih mutacija! Pandemija nas je naučila jednu važnu stvar...

Piše S. Pg.
29. studenog 2021. - 15:12

Dok su znanstveni uspjesi u razvoju cjepiva protiv Sars-CoV-2 u razvijenim zemljama "nadrealni", nesrazmjer pri širenju pandemije u različitim djelovima svijeta, kao i u pristupačnosti cjepiva, čini me očajnom – napisala je dr. Meru Sheel u "Guardianu".

Ona je viša znanstvena suradnica u Nacionalnom centru za epidemiologiju i zdravlje stanovništva na Australskom nacionalnom sveučilištu. Epidemiologinja je koja se bavi globalnim zdravstvom, a na cjepivima radi gotovo 15 godina.

Australija je dosegla gotovo 90-postotnu procijepljenosti s dvije doze protiv Covida-19 i taj uspjeh vrijedi slaviti – kaže dr. Sheel, napominjući da se cijepljenje pokazalo vrlo učinkovitim u suzbijanju zaraze u područjima kao što je australski Novi Južni Wales.

Samo 2,5 posto cijepljenih!?

No, velika većina zemalja s niskim i srednjim BDP-om cijepila je samo mali dio svoje populacije. 66 posto ljudi u zemljama s visokim dohotkom potpuno je cijepljeno, dok statistika pokazuje da je taj postotak u zemljama s niskim dohotkom samo 2,5 posto. U mnogim takvim područjima svijeta čak ni zdravstveni radnici još nisu cijepljeni, zbog čega je obrana na prvoj crti borbe protiv virusa u tim zemaljama vrlo slaba.

Dok još više od 3,5 milijardi ljudi u svijetu tek čeka svoju prvu dozu cjepiva, mnoge zemlje s visokim dohotkom sada uvode treće doze za cijelo stanovništvo, uključujući i djecu. Prepreka cijepljenju ljudi u zemljama s niskim dohotkom uglavnom su problemi u opskrbi. Njima je dostupan samo mali broj doza. Iako postoje i drugi trajni izazovi, kao što su skladištenje na niskim temperaturama, distribucijska logistika, neodlučnost samih stanovnika oko cijepljenja, kao i nedostatan broj zdravstvenih radnika za primjenu cjepiva, najveća prepreka ipak je – nedostatak doza.

image
Hotel Ramada u kojem su nizozemske vlasti izolirale 61 putnika iz aviona kojim su doputovali iz Južne Afrike, a test je pokazao da su pozitivni na Covid
AFP

Dodatni problem pojavio se s novim, omikron sojem virusa. Iako je prvi put otkriven u Gautengu u Južnoj Africi, nije nužno da se najprije pojavio baš tamo. Rani epidemiološki podaci iz slučajeva u Gautengu – jednoj od najnaseljenijih regija Južne Afrike, gdje se čini da se soj širi brže nego u drugim dijelovima zemlje – sugeriraju da omikron ima novu kombinaciju višestrukih mutacija i očitu sposobnost da "preraste" delta varijantu. Znanstvena iskustva nam govore da smo mogli izbjeći pojavu novog soja, uvjerena je dr. Sheelu.

Naime, virusne mutacije dio su prirodne selekcije i stoga česte. Kada virus uđe u stanicu, može napraviti svoje kopije koje se aktiviraju i inficiraju druge stanice, a zatim prelaze i na drugu osobu. Ponekad taj proces kopiranja kod osoba koje nisu stekle imunost  može dovesti do "pogreške" odnosno mutacije, koja može dati prednost virusu u širenju s jedne neimune osobe na drugu.

Ali, ako je osoba već stekla stanoviti imunitet, recimo jer se cijeplila, tada se virus širi teže, što otežava i pojavu novih varijanti. Pojava svakog novog soja može imati loš utjecaj na rezultate mjera javnog zdravstva i značajno usporiti uspjehe cijepljenja protiv Covida-19 u svijetu.

Prerano je reći postoje li kod omikrona značajne razlike u pogledu sposobnosti prijenosa, koliki mu je "kapacitet" da izazove teške oblike bolesti i može li doista zamijeniti prevladavajuću delta varijantu. Svejedno, pojava novog soja je dobar podsjetnik kako je nužno ravnomjerno procijepiti znatno veći postotak cjelokupne svjetske populacije.

Već nekoliko mjeseci stručnjaci se zalažu za veću pravednost pri distribuciji cjepiva diljem svijeta, osiguravajući da se zemljama s niskim dohotkom omogući veća dostupnost cjepiva. To se postiže većom ponudom putem Covaxa, odricanjem od intelektualnog vlasništva nad "receptima" za cjepivo, kao i povećanjem proizvodnih kapaciteta u siromašnijim zemljama.

Za pravdu i etiku

Dr. Sheel navodi razloge zbog kojih je važno što ravnomjernije cijepiti svjetsku populaciju, istim tempom u siromašnim zemljama kao i u bogatima.

Kao prvo, to je pravednije i etičnije. Drugo, procjena je UN-a da će zemlje s niskim i srednjim dohotkom inače pretrpjeti gubitke od 12 milijardi dolara do 2025. godine. I treće: znanstveni argumenti u korist cijepljenja su čvrsti.

Pripremamo se za ulazak u treću godinu pandemije i sad je očito da ona značajno utječe i na druge zdravstvene programe u svijetu, posebno u siromašnijim državama, a koji se odnose na ospice, tuberkulozu, HIV i neke druge, danas već rutinske zdravstvene usluge. A to onda može uzrokovati još nižu kvalitetu života odnosno zdravstvene skrbi za ljude koji žive u siromaštvu.

Dok se bogatije zemlje već upuštaju u programe dopunskog cijepljenja koje bi uključilo i djecu i adolescente, nužna su brža politička rješenja kojima bi se povećale zalihe cjepiva u zemljama s niskim i srednjim BDP-om. Sadašnji pristup tom problemu svakako nije zadovoljavajući, smatra dr. Meru Sheel.

Na istom tragu je i dr. Jeffrey Barrett s Wellcome Sanger Instituta, neprofitne britanske znanstvene institucije za istraživanje genomike i genetike. I on napominje da je jedno od pozitivnih iskustava tijekom dvije sumorne godine pandemije bila brzina znanstvenog napretka u razumijevanju i liječenju Covida.

Mnoga učinkovita cjepiva aktivirana su u manje od godinu dana, a brza istraživanja velikih razmjera otkrila su jeftin i učinkovit lijek, Deksametazon, koji je spasio tisuće života, napominje dr. Barrett.

image
AFP

Važan genomski nadzor

Globalna znanstvena zajednica također je provela "genomski nadzor". Riječ je o sekvencioniranju genoma virusa, da bi se na dosad neviđenoj svjetskoj razini pratilo kako se razvija i širi. Stoga javna baza podataka ima više od 5,5 milijuna genoma.

Velika vrijednost tog genomskog nadzora, povećana brzim i nesebičnim dijeljenjem podataka od strane svih zemalja u gotovo realnom vremenu, uočena je upravo posljednjih dana, kada smo saznali za najnoviji soj. Taj nadzor zahtijeva izuzetno široku suradnju između znanstvenika, kako bi se izgradili usklađeni laboratorijski protokoli, softverski sustavi i baze podataka. Mnogi od tih znanstvenika u svijetu nisu izravno plaćeni za ovaj posao i rade ga uz svoje postojeće poslove. Potaknuti su uvjerenjem da dijeljenje podataka relevantnih za javno zdravlje, posebice u pandemiji, može pomoći znanstvenom razumijevanju problema, lakšem donošenju odluka i pridonijeti sljedećoj generaciji lijekova.

Tako su 23. studenog znanstvenici u Bocvani prenijeli 99 sekvenci genoma Sars-CoV-2 u spomenutu bazu podataka. Gotovo sve sekvence bile su dominantna delta varijanta. Ali, tri među njima izgledale su drukčije od svega što je prije viđeno. Kasnije istog dana, neovisni tim u Južnoj Africi prenio je sedam gotovo identičnih genoma. Ovi timovi primijetili su da nova varijanta sadrži stanovit broj mutacija. Obavijestili su zdravstvene vlasti o svojoj zabrinutosti i započeli hitno istraživanje koliko bi ova nova varijanta mogla biti raširena.

Dok su oni nastavili danonoćno raditi, činjenica da su prethodno rutinski podijelili sekvence s kolegama u svijetu, dok još ni sami nisu znali što su točno otkrili, značila je da te sekvence mogu proučavati i drugi znanstvenici, tisućama kilometara daleko. U samo nekoliko sati od dijeljenja sekvenci, mutacije u novoj varijanti virusa uzbunile su međunarodnu znanstvenu zajednicu. Nakon što su predstavljeni dodatni dokazi koje su prikupili lokalni timovi u Južnoj Africi, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je da se pojavila peta varijante virusa – omikron. Od prvobitnog otkrića do te spoznaje prošla su samo 72 sata.

'Pomozite nam, a ne izolirajte'

Znanstvenici koji su alarmirali svijet, predani moralnom imperativu brze razmjene podataka, znali su da će usred pandemije to imati i neželjene posljedice. Tulio de Oliveira, jedan od vođa južnoafričkog tima za genomiku, odmah je tvitao: “Svijet bi trebao pružiti podršku JAR-u i Africi, a ne je diskriminirati ili izolirati! Štiteći je i pružajući joj podršku, zaštitit ćemo svijet!”

Već sutra su deseci zemalja, uključujući Hrvatsku, objavili nova ograničenja putovanja u zemlje južne Afrike. Neka od njih možda su bila neizbježna, kako bi se kupilo vrijeme za razumijevanje nove prijetnje, ali zabrane putovanja imaju ozbiljne posljedice za ljude i gospodarstva u pogođenim zemljama. Ranije su ograničenja odgađala, ali ne i spriječila širenje novih varijanti – podsjeća dr. Jeffrey Barrett u "Guardianu". I tu ponovno dolazimo do problema nejednakosti u svijetu.

image
AFP

Dok se znanstvenici trude razumjeti omikron, a nacionalne vlade izrađuju planove kako odgovoriti na nove izazove, moramo također pronaći načine da nagradimo rano upozorenje koje nam je stiglo iz Južne Afrike – mišljenja je dr. Barrett.

Naime, manje od 25 posto Južnoafrikanaca je u potpunosti cijepljeno, a iako to može biti posljedica kompliciranih razloga, koji uključuju odnos ponude i potražnje, nije na nama u ostatku svijeta da određujemo što bi bilo od najveće pomoći – poručuje te zaključuje:

"Zemlje s obiljem doza cjepiva i drugih resursa trebale bi ponuditi sve što traže zemlje koje su sada na prvoj crti 'sukoba' s omikronom. Pandemija nam je naglašeno dala do znanja da smo jedinstvena globalna zajednica i naše političke reakcije moraju odražavati tu stvarnost. Bila bi katastrofa kada bi globalni odgovor na ovu herojski otvorenu znanost poslao poruku kako je nagrada za takvu hrabrost – izolacija."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. siječanj 2022 00:35