Rusija kupuje zlato i tako pokreće tih napad na prevlast dolara, piše Die Welt. Još samo jedna zemlja kupuje zlato više od Rusije, a to je Kina, koja je po rezervama osigurala peto mjesto na globalnoj razini – iza SAD-a, Njemačke, Italije i Francuske. Na šestomu je mjestu, dakle, odmah iza Kine, Rusija.
Njemački list ističe kako ne postoji vidljivi ekonomski razlog za kupnju zlata, ali ono osigurava Ruse od krize. U siječnju su tako ruske zlatne rezerve povećane za 20 tona, a u veljači će ih biti ukupno gotovo 1400 tona, objavio je portal Statista. Od 2005. godine Rusija je učetverostručila zlatne rezerve, a u zadnjih 12 mjeseci zabilježen je porast od 200 i više tona, navodi Welt.
Dok političari strahuju od novog hladnog rata između Moskve i Zapada, stručnjaci kažu kako je on već počeo u financijskom sektoru. Onaj, pak, tko kupuje zlato smanjuje dominaciju zapadnih valuta.
Strateško značenje
Američki analitičar Ian Bremmer podsjeća kako je novac često služio kao financijsko oružje i Washington je zapravo u prošlosti imao koristi od dolara kojim je pritiskao Rusiju. Zbog uvedenih sankcija i pada cijena nafte, Moskva se namjerava osloboditi ovisnosti o dolaru. Ruski lider Vladimir Putin želi izbjeći takvu ovisnost u budućnosti pomoću zlatnih poluga i tako se osigurava od krize jer se taj plemeniti metal traži, prepoznaje u svijetu i zalihe se ne mogu povećati umjetno.
I Kina, također, intenzivira svoje akcije na tržištu zlata i tako povećava povjerenje u plemeniti metal te potkopava dominaciju dolara. Kineske rezerve prošle su godine odjednom porasle za 62 posto i dosegnule gotovo 1600 tona. Za Rusiju i Kinu popunjavanje zlatnih rezervi dobiva strateško značenje. Na taj način zlato postaje financijsko oružje kojim se zemlje koriste kako bi omele dominaciju zapadnih valuta.
Ekonomski stručnjak dr. Branimir Lokin ističe kako uvijek postoje tzv. valutni ratovi.
– Tzv. valutni ratovi obnavljaju se svakih 10 do 15 godina, naročito u uvjetima kada se događa financijska i gospodarska kriza. Kako je valuta vezana uz gospodarske odnose realne materijalne sfere, dakle, za uvoz, izvoz, potrošnju i drugo, nije moguće jako brzo mijenjati pozicije moći u tim međunarodnim odnosima ili sukobima.
Jedini način da se to brzo mijenja jesu pozicije pojedinih valuta. To se može promijeniti jednom brzom intervencijom u financijski sustav, a tu onda imamo zlato. Kad dobijete zlato, imate automatski neograničenu moć koja mijenja odnose.
Odnosi sve oštriji
Kada valute moraju očitovati odnose u gospodarstvu, tu zlato, te u novije vrijeme srebro, mogu dovesti do promjene. Nesigurnost je sve veća i teži se tome da se višak novca tezaurira te "premjesti" u zlato ili neki plemeniti metal. Ako kupujem zlato, imam automatski nezavisnu poziciju – ističe makroekonomist.
Od sugovornika čujemo kako danas imamo globalne odnose u trokutu Kine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
– U tom trokutu se događaju odnosi moći. Kina teži biti ravnopravna, a Rusija želi održati status quo u tim pozicijama. Može se očekivati da će se ovi odnosi zaoštravati i bit će to izazov koji će biti otvoren i u idućem desetljeću – naglasio je dr. Lokin.
'Barbarski relikt'
Neki ekonomisti i investitori smatraju zlato smiješnim i zaostalim. Ekonomist John Maynard Keynes nazvao ga je "barbarskim reliktom", a milijarder Warren Buffet kaže kako zlato iskopavamo iz zemlje, topimo i stavljamo u drugu rupu, a zatim ga danonoćno čuvamo, prenosi Al Jazeera.
Ipak, za bivšeg predsjednika američkih saveznih rezervi Alana Greenspana takav pristup nije smiješan jer "u ekstremnim situacijama nitko ne uzima papirnate novčanice, a zlato se uvijek prihvaća".