Život Putinovih disidenata u Rusiji ni prije agresije na Ukrajinu nije bio lagan, no nakon početka rata pretvorio se u pravi pakao. Mnogima je 24. veljače označio kraj Rusije kakvu su poznavali.
Žena koja još uvijek živi u Moskvi, a CNN je naziva Olga, opisala je taj dan kao točku s koje nema povratka. Život se pretvorio u noćnu moru iz koje se nemoguće probuditi: danonoćno čitanje strašnih vijesti s bojišta, zakoni koji zabranjuju istinu, prosvjedi na kojima je više snaga sigurnosti nego civila… “Agresor je naša država. U naše ime, u moje ime, vodi se već 10 mjeseci ovaj strašni masakr”, kaže oponentica režima. Već i razgovorom sa stranim novinarima riskira glavu, ili barem dugotrajnu zatvorsku kaznu.
Dok ruski državni mediji ostavljaju dojam da svi u Rusiji podržavaju rat i Putina, mnogi od liberalnijih i obrazovanijih građana te zemlje proveli su proteklih devet mjeseci užasnuti nasiljem koje je njihova vlastita zemlja nanijela Ukrajini. No, izbori onih koji se ne slažu s Kremljom su krajnje ograničeni. Stotine tisuća Rusa napustilo je zemlju, neki iz principa ili straha od progona, a drugi kako bi izbjegli sankcije ili odlazak na front. Tisuće su i privedene, svjedoče skupine za ljudska prava. Mnogi su izgubili posao, ako su radili za državu zbog ‘nelojalnosti‘, a mnogi i nakon što su se stotine zapadnih kompanija povukle iz Rusije, kao i brojne strane nevladine organizacije.
Represija protiv neslaganja s Putinom bila je brutalna. Prema neovisnom promatraču ljudskih prava OVD-Info, zabilježeno je barem 19.400 pritvaranja zbog prosvjeda protiv rata u Rusiji. Deseci su građana sudski procesuirani svakog tjedna, prema zakonu koji brani širenje "lažnih" informacija o invaziji. Sud u Moskvi je početkom ovog mjeseca rapidno osudio kritičara Kremlja Ilju Jašina na više od osam godina zatvora, samo zato jer je javno govorio o ubijanju civila od strane ruskih trupa u ukrajinskom gradu Buči.
Svi ostaci slobodnih medija u Rusiji naprosto su do kraja izbrisani od početka rata. Zapadne publikacije i stranice društvenih mreža blokirane su na internetu. Dovitljiviji Rusi traže alternative službenoj propagandi koristeći virtualne privatne mreže ili VPN-ove koji ljudima omogućuju slobodno pregledavanje interneta kriptiranjem internetskog prometa. Podaci Sensortowera, tvrtke za istraživanje tržišta aplikacija, pokazuju da je osam najboljih VPN aplikacija u Rusiji preuzeto samo ove godine gotovo 80 milijuna puta, unatoč naporima Putinove vlade da suzbije njihovu upotrebu.
Stezanje kliješta režima natjeralo je mnoge ljude da preispitaju svoju budućnost u Rusiji. Prema službenoj statistici koju je objavila ruska vlada, više od pola milijuna ljudi napustilo je Rusiju u prvih 10 mjeseci ove godine – više nego dvostruko više u cijeloj 2021. godini. Pravi broj odbjeglih mogao bi biti još puno veći, jer su mnogi vjerojatno otišli neslužbeno i bez odjava.
Nejasno je koliko ih je otišlo iz političkih razloga, ali gotovo 50.000 ruskih građana zatražilo je politički azil u drugoj zemlji u prvih šest mjeseci ove godine, prema podacima UN-ove agencije za izbjeglice, UNHCR-a. To nadilazi sve godišnje brojke za bilo koju od posljednjih 20 godina.
Američka granična patrola zabilježila je 36271 susret s ruskim građanima između listopada 2021. i rujna 2022. Broj uključuje ljude koje su granične snage SAD-a uhitile ili protjerale i znatno je veći od u prosjeku 13 tisuća uhvaćenih ljudi u dvije prethodne godine. ‘OK Rusi‘, neprofitna organizacija koja pomaže ruskim građanima koji bježe od progona, tvrdi kako raspolažu podacima da su oni koji bježe u prosjeku mlađi i obrazovaniji od opće ruske javnosti.
“Ako uzmete moskovsku liberalnu inteligenciju, rekao bih da ih je dosad otišlo iz zemlje možda i 70 posto. To su novinari, ljudi sa sveučilišta i škola, umjetnici, ljudi koji su vodili klubove i zaklade u Moskvi koji su zatvoreni”, tvrdi Andrej Soldatov, ruski istraživački novinar u britanskom egzilu.
Brojke ljudi koji su napustile Rusiju blijede su u usporedbi s više od 4,8 milijuna Ukrajinaca koji su se zbog rata registrirali kao izbjeglice diljem Europe, no ogroman odljev uglavnom obrazovanih ljudi ima značajan utjecaj na rusko društvo: Putinov rat stubokom je promijenio nagore obje zemlje, i napadnutu i agresorsku.
Novinar u egzilu Soldatov tvrdi da je počeo preispitivati vlastiti nacionalni identitet. "Stvari koje smo držali dragim uspomenama, poput sjećanja na Drugi svjetski rat, postale su odjednom potpuno kompromitirane", kaže referirajući se na Putinovu svojedobnu tvrdnju da ruske snage kreću u "denacifikaciju" Ukrajine.
“Dio je ruskog nacionalnog identiteta da je ruska vojska znatno pridonijela pobjedi u ratu protiv Hitlerove Njemačke, no čak i to se sad čini pogrešnim jer je tu poruku zloupotrijebio Putin. Zbog njegovih grijeha počinjete propitivati i slavnu povijest. Govoriti o Rusima kao o "nama" počinjem osjećati pogrešnim jer se duboko ne slažem s postupcima Rusije“, objašnjava Soldatov.
Malobrojni Putinovi oponenti koji su još u Moskvi tvrde kako su pogrešna očekivanja nekih na Zapadu da će “jednom kad ljudi počnu osjećati da njihovi vođe rade loše doći do vala prosvjeda na ulicama i do nužne promjene vlasti. To ne odražava stvarnost života u Rusiji, a ljudima iz demokratskih zemalja teško je razumjeti realnost života u moćnoj autokraciji, tvrde. Putinov režim je napravio dobar posao istjerujući iz zemlje ili zatvarajući u zatvore sve održive i demokratskije alternative: ako nema jasno vidljivog puta naprijed, nitko se ne usudi ni izaći na ulice.
“Zastrašujući je osjećaj vlastite beznačajnosti i bespomoćnosti pred gigantskim strojem smrti i ludila”, opisuju vlastitu egzistencijalnu tamu oponenti i kritičari okorjelog sadista iz Kremlja.