Kako rat odmiče, zapadne države su sve dublje raslojene u pogledu Ukrajine. U cijeloj EU nema novog Churchilla, tvrde Ukrajinci, a rast cijena nije najgore što s takvim političarima čeka demokratski svijet.
Je li bolje razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom oko njegove invazije na Ukrajinu ili ga izolirati? Treba li Kijev učiniti ustupke da okonča rat ili bi to još više ohrabrilo Kremlj? Jesu li pojačane sankcije Rusiji vrijedne goleme kolateralne štete?
Ovo su tek neka od pitanja koja muče zapadne ukrajinske saveznike koji su nedvosmislenom potporom napadnutoj zemlji brzo reagirali u danima nakon ruske invazije, ali je nakon tri mjeseca rata sve postalo komplicirano i zategnuto.
Mnogi zapadni dužnosnici koje je za ovu temu konzultirao Reuters zatražili su anonimnost kako bi slobodno govorili o osjetljivoj diplomatskoj i sigurnosnoj politici, no razlike u njihovim pogledima manifestiraju jasan jaz Zapada u pogledu na ukrajinsku krizu.
Dok se zapadne vlade bore s rastućom inflacijom i troškovima energije, zemlje poput Italije i Mađarske pozivaju na brzi prekid vatre. Misle da bi to moglo utrti put smanjenim sankcijama i ubrzo okončati blokadu ukrajinskih luka koja proizvodi krizu hrane za najsiromašnije u svijetu.
Ipak, Ukrajina, Poljska i baltičke zemlje upozoravaju da Rusiji ne treba vjerovati i smatraju da bi joj prekid vatre samo omogućio konsolidaciju teritorijalnih pobjeda, pregrupiranje i pokretanje novih napada. „Rusi su proširili narativ i najavili da će ovo biti iscrpljujući rat, a pod tim uvjetima ne može se sjesti za stol i tražiti konsenzus", rekao je visoki ukrajinski dužnosnik Reutersu.
Američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je da želi "oslabiti Rusiju", a Joe Biden je pozvao i da se Putina procesuira za ratne zločine. Britanski premijer Boris Johnson kaže da Kijev ne smije prihvatiti loš mirovni sporazum i da Ukrajina "mora pobijediti".
Njemačka i Francuska ostale su dvosmislenije, držeći se gesla da treba spriječiti Putina da pobjedi, a da ga ne poraze, dok istovremeno podržavaju nove stroge sankcije. Francuski suradnik Emmanuela Macrona kazao je Reutersu da razliku između američko-britanskog i francusko-njemačkog stava čini pitanje hoće li se svijet vratiti hladnom ratu ili ne.
Rusija je u veljači pokrenula ono što naziva "specijalnom operacijom" u Ukrajini, tvrdeći kako zemlju treba osloboditi opasnih nacionalista i vojske koja Rusiji predstavlja prijetnju. Moskva od tada tvrdi da vojna potpora Washingtona i saveznika Ukrajini odugovlači rat i odvraća Ukrajinu od mirovnih pregovora. Kremlj je u ožujku zatražio od Ukrajine da prekine vojnu aktivnost, da promijeni svoj ustav kako bi učvrstila neutralnost prema Zapadu, te da prizna Krim i istočna područja pod kontrolom separatista kao ruska.
Podjele među zapadnim državama bi mogle postati još izraženije kako sankcije i rat uzimaju danak u globalnoj ekonomiji, te će sve skupa itekako Putinu ići na ruku.
"Od početka je bilo jasno da će s vremenom, kad dođe do ratnog umora, biti sve teže", rekla je estonska premijerka Kaja Kallas u intervjuu za CNN. Ona razlike definira i različitim povijesnim iskustvima: tvrdi da između onih zemalja koje imaju puno bolje susjede i onih koje imaju loša iskustva s Rusijom poput baltičkih zemalja i Poljske nitko ne može zanemariti.
Macron je nedavno upozorio da bilo kakav mir ne bi trebao "poniziti" Rusiju kao što je to učinjeno s Njemačkom 1918. godine. On i njemački kancelar Olaf Scholz drže otvorene kanale komunikacije s Kremljom, što izaziva zaprepaštenje u zemljama radikalnijeg stava.
Poljski predsjednik usporedio je, primjerice, pozive na razgovor s Putinom idejom o sastancima s Adolfom Hitlerom tijekom Drugog svjetskog rata. Macron i Scholz ipak ne odustaju od kontakata, računajući na nužno suočenje s Putinom, osim ako ne dođe do puča u Kremlju. Jedan iz Scholzovog tima rekao je ipak Reutersu da je Macronova formulacija bila "nesretna".
Neki francuski diplomati također su privatno izrazili rezerve u vezi s Macronovim stavom, držeći da riskira otuđenje Ukrajine i istočnoeuropskih saveznika od Francuske i Njemačke.
Iako je zahvalna na potpori Zapada, Ukrajina je ogorčena na sugestije da bi trebala ustupiti teritorij u sklopu sporazuma o prekidu vatre, a ponekad dovodi u pitanje i jedinstven stav svojih saveznika prema Rusiji.
Macronovo upozorenje da ne treba ponižavati Rusiju potaknulo je ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebu da izjavi kako Francuska samo sebe ponižava.
"Nemamo novog Churchilla u Europskoj uniji. Nemamo nikakvih iluzija o tome", rekao je Reutersu visoki ukrajinski dužnosnik misleći na britanskog ratnog premijera, jednog od najzaslužnijih za poraz fašizma u Europi. Iz francuske prijestolnice također reteriraju u odnosu na Macronove izjave, braneći se da oni samo žele ukrajinsku pobjedu i obnovu ukrajinskih teritorija.
Dužnosnik Bidenove administracije rekao je kako je Washington glasniji od nekih u svom skepticizmu prema tome da Rusija djeluje u dobroj vjeri, ali niječe nekakve "strateške razlike" između saveznika. Unatoč tome što su i prije invazije mnogi dovodili u sumnju jedinstvo zapada, napominju u Bijeloj kući, osuda rata i potpora u oružju, pomoći i smještaju izbjeglih je posvuda prošla granitno čvrsto. U Washingtonu tvrde da nemaju namjeru mijenjati rusko vodstvo, no da žele vidjeti Rusiju dovoljno oslabljenu da ne može više ratovati i napadati svoje susjede.
Izvori u njemačkoj vladi brinu kad će sankcije Rusiji uopće biti ukinute, što jasno reflektira brigu za vlastite troškove i ekonomsku štetu od ove situacije. Sugovornik iz Berlina, blizak Scholzovim socijaldemokratima, kazao je za Reuters kako su zabrinuti da bi neki na Zapadu mogli poticati Ukrajinu na nerealne vojne ciljeve, uključujući ponovno zauzimanje poluotoka Krima. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock iz Zelenih prethodno je javno rekla da će sankcije Rusiji morati ostati na snazi sve dok se ruske trupe ne povuku s Krima.
Viši savjetnik ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog Mihajlo Podoljak nedavno je jednim ciničnim tweetom izrazio duboke frustracije Ukrajine posve podvojenom politikom nekih zapadnih država:
"Rusija ne smije pobijediti, ali nećemo Ukrajini davati teško oružje jer to može uvrijediti Rusiju. Putin mora izgubiti, ali nemojmo mu uvoditi nove sankcije. Milijuni će gladovati, ali mi nismo spremni vojno osigurati konvoje sa žitom", napisao je na Twitteru. Dodao je i vrlo znakovitu rečenicu: „Rast cijena nije ono najgore što čeka demokratski svijet s takvom politikom”.