Efekte ukrajinskog rata i antiruskih sankcija sve jače osjećaju i ključne europske ekonomije. Ovotjedni podaci ukazuju da inflacija divlja čak i u najrazvijenijim zemljama Zapadne Europe.
Konkretno, godišnja inflacija u Njemačkoj u veljači je porasla na 9,3 posto, u Italiji je iznosila 9,2 posto, u Francuskoj je skočila na 7,2 posto, a u Španjolskoj na 6,1 posto.
Američki Bloomberg piše da je rast cijena hrane i energije „zadao veliki udarac privredi Njemačke” – čiji je BDP u zadnjom lanjskom tromjesečju doživio pad od 0,4 posto - uprkos mjerama pomoći koje je poduzela vlada.
Isti list navodi da se kupovna moć lani „više nego prepolovila” i u Italiji. Prema izvještaju think-tanka Nomisma, svaki sedmi Talijan žali se da zarađuje manje nego što mu je potrebno da sastavi kraj s krajem, a svaki četvrti kaže da je sav novac potrošio na osnovne stvari, pa mu nije ostalo ni eurocenta za neočekivane troškove.
Dodatna četvrtina (26%) talijanskih domaćinstava navodi kako živi u strahu da financijski neće izdržati do kraja mjeseca.
- Njemačka i Italija će do kraja godine kliziti u recesiju jer inflacija nastavlja rasti - rekao je za Bloomberg analitičar James McCormack iz agencije Fitch Ratings, dodavši kako i SAD-u prijeti opasnosti da do kraja godine upadne u „skromnu” recesiju, kao i da je „Velika Britanija vjerojatno već tamo”.
‘Nema puno optimizma‘
Slično je i u Francuskoj. Uz navedenu opću inflaciju od 6,2 posto, izvještaj Nacionalnog instituta za ekonomske i statističke studije (INSEE) apostrofira da je godišnja inflacija cijena hrane u veljači porasla na 14,5 posto, a energenata na 14 posto.
Vlada u Parizu objavila je da će „blokirati cijene” kako bi građanima olakšala preživljavanje. Već ovog mjeseca na snagu stupa mjera po kojoj veliki trgovci ne smiju povećavati cijene 50 osnovnih namirnica koji čine „antiinflacijsku korpu hrane“.
Ovdje valja podsjetiti da su slične mjere, kada su uvođene u drugim dijelovima svijeta – na primjer u socijalističkoj Venezueli – bile na Zapadu ismijavane kao potezi „ekonomskih neznalica” koji ne shvaćaju tržišne zakone. Sada, kad i najveće europske ekonomije posežu za takvim potezima, više nema toliko smijeha.
Spomenuti ekonomist McCormack zaključuje da se vlade širom svijeta nastoje izboriti s povećanim troškovima života - izazvanim porastom cijena hrane i energije od početka sukoba u Ukrajini, što je u paketu s posljedicama promašenih sankcija dovelo do globalne ekonomske nestabilnosti – ali da zasad „nema puno optimizma u pogledu brzog oporavka”.