Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je završio dvodnevni posjet Kini, gdje mu je domaćin bio kineski čelnik Xi Jinping. O rezultatima susreta dvojice najmoćnijih političara Istoka dovoljno govori oproštajni prizor: nakon srdačnog rukovanja Xi je inicirao i zagrljaj s Putinom, što je ruski vođa prihvatio.
Sinolozi kažu da je ta Xijeva gesta neuobičajena za kineske domaćine, ta da predstavlja poseban izraz naklonosti, rezerviran samo za goste najvišeg ranga. Dakako, bila je to jasna politička poruka Zapadu – prije svega Americi - da je rusko-kinesko prijateljstvo jače od zapadnih pokušaja da se ono naruši.
To će narušavanje ići dosta teško, jer Moskva i Peking paze na svaki detalj svog odnosa: kao što je Xi lani, nakon što je ponovo izabran, za svoje prvo inozemno putovanje odabrao Rusiju, tako je i Putin za prvu inozemnu destinaciju nakon nedavne predsjedničke inauguracije – održane 7. svibnja – odabrao Peking.
Štoviše, istupi obojice državnika tijekom Putinova posjeta i nakon detaljnih razgovora – za koje ruski izvori navode da su vođeni „o Ukrajini, Aziji, energetici i trgovini” – odaju da je dogovoreno daljnje jačanje suradnje Kine i Rusije: Xi i Putin osudili su „sve agresivnije ponašanje SAD-a”, te najavili produbljivanje već ionako bliskih obrambenih i vojnih odnosa.
Pogubni scenarij za hegemona
O tome govori i opsežna zajednička izjava o „novoj eri” u odnosima dviju zemalja („Zajednička izjava o produbljivanju odnosa sveobuhvatnog partnerstva i strateške interakcije”), u kojoj se ističe slaganje o svim važnim pitanjima - od Ukrajine i Tajvana do Sjeverne Koreje i međusobne suradnje u raznim područjima – te se naglašava otpor SAD-u, koji je označen kao „agresivni hladnoratovski hegemon koji sije kaos širom svijeta”.
„Sjedinjene Države još uvijek razmišljaju u kategorijama Hladnog rata i vode se logikom blokovske konfrontacije, stavljajući sigurnost ‘uskih skupina‘ iznad regionalne sigurnosti i stabilnosti, što stvara sigurnosnu prijetnju za sve zemlje u regiji”, stoji u izjavi, uz pedagoški dodatak: „SAD mora odustati od ovakvog ponašanja.”
Podsjetimo, u veljači 2022., nekoliko dana prije ruske agresije na Ukrajinu, Putin i Xi u Pekingu su proglasili partnerstvo „bez ograničenja”, a u ožujku prošle godine Xi je u Moskvi rekao Putinu da njih dvojica imaju priliku „pokrenuti promjene kakve svijet nije vidio cijelo stoljeće”, što je bila jasna aluzija da dvije zemlje žele izazvati globalni poredak pod vodstvom SAD-a.
U tom smislu, ovaj aktualni zagrljaj dvojice državnika i zajednička izjava koju su potpisali samo je pečatna potvrda sve tješnjeg saveza dviju najvećih sila Istoka, koji izaziva sve veću zabrinutost zapadnih elita. Zmaj i Medvjed u simbiozi: ima li pogubnijeg scenarija za dosadašnjeg hegemona?
Neokolonijalne metode
Pozornicu za posjet svom najvećem savezniku Putin je postavio intervjuom koji je kineska agencija Xinhua objavila dva dana prije njegova dolaska u Peking. U tom je razgovoru ruski predsjednik hvalio napore Moskve i Pekinga da zajednički izgrade „pravedan, multipolarni svjetski poredak”, te je pohvalio Xija za pomoć u izgradnji „strateškog partnerstva” s Rusijom, temeljenog na principima „jednakosti i povjerenja”.
„Neviđeno visoka razina strateškog partnerstva između naših zemalja odredila je moj izbor Kine kao prve države koju ću posjetiti nakon preuzimanja dužnosti predsjednika. Pokušat ćemo uspostaviti bližu suradnju u područjima industrije i visoke tehnologije, miroljubive nuklearne energije, umjetne inteligencije, obnovljivih izvora energije i drugim inovativnim sektorima”, rekao je Putin.
Nasuprot tome, u istom razgovoru ruski predsjednik je kritizirao zapadne lidere, koji „pokušavaju zadržati globalnu dominaciju zanemarujući suverene interese drugih zemalja”. Rekavši da su on i Xi ostvarili „najsnažnije odnose Rusije i Kine u povijesti”, oslanjajući se na međusobno poštovanje interesa svojih suverenih država, Putin je taj model usporedio s načinom na koji Zapad nastupa prema drugim zemljama:
„Zapadne elite predvođene SAD-om odbijaju poštivati civilizacijsku i kulturnu raznolikost i odbacuju stoljetne tradicionalne vrijednosti, te su uzurpirale pravo da govore drugim zemljama s kojim se državama mogu – ili ne smiju – sprijateljiti i surađivati. Oni nastoje osigurati svoju dobrobit na račun drugih država, baš kao u stara vremena, i u tom cilju koriste neokolonijalne metode”, ustvrdio je predsjednik Rusije.
U Peking bez Gazproma
Što se tiče Ukrajine, Putin je za kinesku agenciju istaknuo da je Kina od početka krize radila na pronalaženju diplomatskog rješenja, te je podržao lanjski kineski mirovni plan u 12 točaka, naglasivši da Kina u potpunosti shvaća razloge i pozadinu krize.
„U Pekingu doista razumiju temeljne uzroke ovog sukoba i njegovo globalno geopolitičko značenje”, rekao je Putin, dodavši da ni Ukrajina ni njeni zapadni pomagači nisu bili spremni za „ravnopravan, pošten i otvoren dijalog zasnovan na međusobnom poštovanju i uvažavanju interesa svih strana”.
Kako je poznato, Kina odbija okriviti Rusiju za rat u Ukrajini, tvrdeći da su osnovni uzroci rata kontinuirano širenje NATO-a i „hladnoratovski mentalitet” Washingtona.
U spomenutom intervjuu ruski predsjednik nije propustio podcrtati nabujalu trgovinsku razmjenu između Rusije i Kine, koja je – uslijed zapadnih sankcija Rusiji i okretanja Moskve prema istočnim tržištima – porasla na gotovo 230 milijardi dolara, više nego dvostruko iznad obujma razmjene iz 2020. godine.
„S obzirom na globalne turbulencije i ekonomska pitanja na Zapadu, ovakvi rezultati još jednom dokazuju stratešku mudrost našeg suverenog kursa i traganja za nacionalnim interesima”, izjavio je Putin, s kojim je u Peking stigla brojna delegacija s vodećim ruskim gospodarstvenicima. Kako zapaža Reuters, u Kinu su došli šefovi svih vodećih ruskih kompanija, „osim Gazproma”.
‘Naš savez nije prijetnja‘
Izjave ruskog predsjednika u Kini imale su isti ton kao „uvodni” razgovor za Xinhuu. Među ostalim, Putin je u Pekingu izjavio da rusko-kineske veze „nisu prijetnja drugim zemljama”, već da to partnerstvo, naprotiv, predstavlja „stabilizirajuću silu u svijetu”.
- Od temeljne je važnosti da odnosi između Rusije i Kine nisu oportunistički i da nisu usmjereni protiv bilo koga. Naša suradnja u svjetskim poslovima jedan je od glavnih stabilizirajućih faktora na međunarodnoj sceni. Zajedno branimo načela pravednosti i demokratskog svjetskog poretka temeljenog na multipolarnoj stvarnosti i međunarodnom pravu - rekao je Putin, kako prenose ruske agencije.
S tim ocjenama se složio i kineski predsjednik, koji je Putina osobno dočekao u Velikoj dvorani naroda u Pekingu. Kako navode kineski državni mediji, Xi je tijekom razgovora s Putinom naglasio da odnosi Kine i Rusije doprinose „globalnom miru i stabilnosti”.
- U današnjem svijetu mentalitet hladnog rata još uvijek je raširen. Unilateralna hegemonija, blokovska konfrontacija i politika moći izravno prijete svjetskom miru i sigurnosti svih zemalja”, rekao je Xi, dodavši da su odnosi između Kine i Rusije izdržali „oluje i promjene u međunarodnoj dinamici”, te da su postali „model međusobnog poštovanja i suradnje između velikih i susjednih zemalja u korist svih”.
„U novoj eri namjeravamo, kao i uvijek, biti s Rusijom dobri susjedi, pouzdani prijatelji i pouzdani partneri, dosljedno jačati stoljetno prijateljstvo dvaju naroda, zajednički težiti
nacionalnom razvoju i preporodu vlastitih država te zajednički braniti međunarodnu jednakost i pravdu”, zaključio je kineski vođa.
Osobni prijatelji
Tako su Zmaj i Medvjed u Pekingu potvrdili jačanje saveza, bez obzira na brojna recentna zapadna upozorenja Kini - uključujući i osobni dolazak najviših američkih dužnosnika u Peking – da mora „smanjiti prijateljstvo” s Rusijom ako želi zadržati zapadna tržišta. O tome je ponešto rekao Reuters kroz usta neimenovanog ruskog dužnosnika:
„Kina je strateški partner Rusije - to je put koji su odabrali predsjednici Rusije i Kine - i to se neće promijeniti bez obzira što Zapad rekao ili učinio”, poručio je ruski dužnosnik.
I renomirani britanski list The Economist u svojoj analizi ističe da partnerstvo između Xija i Putina „nije brak iz interesa”, već da se radi o „vitalnoj, dugoročnoj potrebi” obojice državnika i njihovih zemalja. Britanski tjednik naglašava osobni odnos dvojice predsjednika, ocjenjujući da njihovi česti susreti zorno govore o jačanju odnosa između dviju zemalja.
„U mnogim domenama njihovo prijateljstvo je doseglo nove visine”, zaključuje The Economist, aludirajući da bi upravo to „visoko prijateljstvo” moglo odrediti budući svijet.
