Iako nije prouzročio velike materijalne štete, današnji napad dronovima na Moskvu, izazvao je priličnu pomutnju u Kremlju, a sposobnost Ukrajine da udari u srce ruske prijestolnice nosi svoju poruku.
Jedna je bespilotna letjelica pala vrlo blizu Ministarstva obrane i oštećena je zgrada u kojoj se nalazi sjedište kibernetičkih snaga te zemlje, odnosno hakerska grupa APT28 Fancy Bear. Što se tiče bespilotnih letjelica korištenih u napadu na središte Moskve, špekulira se da se radi o dronovima nazvanim Bober (što znači Dabar). Dron sličnog izgleda također je bio uključen u raniji napad na Moskvu, krajem svibnja ove godine. Dabar ima domet od čak tisuću kilometara, a nije proizvod ukrajinske vojne industrije, nego tajnovito i privatno financiran projekt o čijim se tehničkim podacima jako malo zna. Navodno je riječ o letjelici duljine oko dva metra i dvostrukog raspona krila čija je proizvodna cijena oko stotinu tisuća eura po komadu.
Istražitelj Bellingcata Kristo Grozev primijetio je da se u blizini mjesta pada drona kraj Komsomolskog prospekta, nalaze mnogi vojni objekti. Konkretno, Vojno sveučilište nalazi se na broju 20, kao i strogo povjerljive jedinice Glavne obavještajne uprave Ruske Federacije, poput „GRU stožera za kibernetičke napade“. Hakeri iz grupe APT28 više su se puta povezivali s ruskom obavještajnom agencijom.
Poznato je kako je u veljači 2022., Fancy Bear izveo masovni napad na ukrajinske web stranice. Uz DDoS napade na vladine resurse, distribuirali su zlonamjerni softver putem kloniranih vladinih web stranica, poput lažne peticije Zelenskog napisanog na nespretnom ukrajinskom jeziku. The Insider je još 2017. godine pronašao dokaze da se Fancy Bear sastoji od zaposlenika vojne jedinice 26165 GRU-a, a godinu dana kasnije te podatke potvrdilo je američko Ministarstvo pravosuđa. Najozloglašenija operacija APT28 bila je hakiranje američke Demokratske stranke 2016., kako bi se pomoglo Donaldu Trumpu da pobijedi Hillary Clinton na predsjedničkim izborima.
Ostale mete cyber napada APT28 uključuju Bijelu kuću (i druge mete u Sjedinjenim Državama), Ministarstvo vanjskih poslova Češke, Poljske, Njemačke, Italije, Latvije, Estonije, Ukrajine, Norveške i drugih zemalja, Ministarstvo obrane Danske, Italije i Njemačke, Bundestag, NATO, OESS… kao i niz redakcija stranih medija uključujući TV5Monde i Al Jazeeru.
Kako je primijetio Rob Lee, bivši časnik marinskog pješaštva, a sada analitičar u Institutu za istraživanje vanjske politike, vrlo je čudno da na napad dronovima na Moskvu, nije reagirao protuzračni raketni sustav Pancir-S1 koji je postavljen na krovu zgrade Nacionalnog centra za upravljanje obranom Ruske Federacije, a ukrajinski dron je pao samo 300 metara dalje.
“Očevici u ponedjeljak ujutro nisu primijetili nikakve dokaze o radu Pancira – izvještava Radio Sloboda. Činjenica da je jedan sustav Pancir postavljen na krovu Nacionalnog centra za upravljanje obranom ruskog Ministarstva obrane poznata je još od siječnja, a nedavne satelitske fotografije potvrdile su da se i dalje tamo nalazi.
„Zvuči kao da su uhvaćeni sa spuštenim hlačama, narugao se jedan korisnik Twittera.
The Insider je objavio i kako je ruskim tv kućama zabranjeno izvještavanje o napadu dronovima na Moskvu. Kako su saznali iz više izvora, zaposlenici holdinga VGTRK - Rusija-24 i Moskva-24, kao i RBC i neki regionalni TV kanali, dobili su zabranu izvještavanja o ovoj temi. Ovim je kanalima zabranjeno da obrađuju ovu temu 15 minuta prije emitiranje informativne emisije u 11 sati, dok je u vijestima od 10 sati još uvijek bilo izvještaja o napadu dronovima.
RBC je imao vrlo detaljnu priču o napadu na Moskvu, s mnogo snimaka, intervjua s očevicima, novinari su bili na licu mjesta, ali sve je to moralo biti uklonjeno iz etera, piše Insider.
