StoryEditor
SvijetŠto će se dogoditi kad na egejskom poluotoku proglase stečaj?

VODA DO GRLA Grčka će biti ‘Titanic’

Piše PSD.
26. svibnja 2011. - 20:16

Već dugo vremena tzv. obični ljudi, koji često nemaju ni naobrazbe, a niti vremena pratiti složena gospodarska zbivanja u Europi i u svijetu, pitaju se: što nam se to događa? Odgovori su više ili manje pesimistični. Po nekima, čak svjetske vlade naliče putnicima elitnih kabina na tonućem “Titanicu“, koji se ponašaju kao da ih ne čeka isto ono što i sirotinju u potpalublju.

Apokaliptični scenarij

Odgovori često ovise i o načinu na koji se postavljaju pitanja. Jedno takvo - “Što će se dogoditi kad Grčka ode u stečaj?“ - ovih je dana, sebi i drugima, postavio jedan od vodećih europskih stručnjaka za financijsku regulativu dr. Andrew Lilico, ravnatelj britantske konzultantske tvrtke “Europe Economics“ i član britanskog Povjerenstva za monetarnu politiku “u sjeni“. Ne radi se, kaže Lilico, o tome “hoće li“, već “kada?“.

Njegov odgovor glasi: “sutra, za mjesec, za godinu ili dvije. Što može uraditi Europska središnja banka (ECB)? Po njemu, svoju “završnu kartu“ izigrala je na Irskoj i sada postoji samo dvojba: novo spašavanje Grčke ili stečaj za koji dan - pri čemu se ishod zna. A kad se dogodi stečaj, počinje slijed događaja, poznat kao “Argentina 2002.“.

Sve banke u Grčkoj postaju platežno nesposobne. Grčka vlada sve ih nacionalizira i zabranjuje isplate štedišama. Da bi spriječila iskazivanje njihova bijesa na ulicama – kao kad je argentinskog predsjednika helikopter iz njegove palače spašavao pred raspaljenom masom - vlada proglašava izvanredno stanje.

Potom Grčka denominira sve svoje dugove u “nove drahme“ ili kako već odluče zvati svoju novu valutu. Drahma odmah devalvira 50 posto ili više, što sa sobom nosi i 50 posto grčkog eurskog duga. Što se potom događa s drugim najslabijim karikama euro-zone?

Za koji dan i Irska proglašava stečaj svog bankovnog sustava, dok Portugal napeto očekuje hoći li u Grčkoj nastati kaos, prije nego što i on proglasi stečaj. Nakon Grčke, Irske i Portugala, kaže Lilico, insolventnom postaje i ECB, jer je previše izložena njihovim obveznicama.

Niz francuskih i njemačkih banaka trpi teške gubitke, pa njemačka i francuska vlada moraju odlučiti da li “pumpati“ novac u ECB ili početi tiskati euro, što europski sporazumi zabranjuju.

U ovo opće rasulo brzo će se uključiti i španjolski bankovni sustav. “A onda će se pažnja okrenuti britanskim bankama“, zaključuje dr. Andrew Lilico ovaj, pomalo ipak apokaliptični, srenarij.

joško čelan

item - id = 133576
related id = 0 -> 1021804
related id = 1 -> 1020666
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. prosinac 2021 01:18