Mafije ima posvuda po svijetu, a talijanska mafija jedna je od najstarijih i najorganiziranijih te djeluje u brojnim svjetskim državama.
S druge strane Njemačka se smatra jedno od država gdje je vladavina zakona neupitna. Po toj logici reklo bi se da će talijanska mafija zaobilaziti Njemačku u širokom luku, ali tome nije tako.
U nedavnoj koordiniranoj policijskoj akciji usmjerenoj protiv talijanske mafijaške organizacije ‘Ndranghete u Italiji je 3. svibnja uhićeno više od stotinu, a u Njemačkoj više od 30 osoba. Bio je to rezultat četverogodišnje istrage i operacije kodnog naziva Eureka, kojom se pokušava stati u kraj trgovini drogom i oružjem.
Unatoč tom uspjehu, Petra Reski, njemačka novinarka koja godinama iz Italije izvještava o aktivnostima mafije, kaže: "To neće ništa promijeniti u pogledu mafijaških operacija u Njemačkoj", piše Benjamin Knight za Deutsche Welle.
Petra Reski napisala je nekoliko knjiga o talijanskoj mafiji. U pojedinim slučajevima njemački sudovi su je čak prisilili na izmjene u nekim njezinim knjigama o aktivnostima mafije i organiziranog kriminala. "Ovo su ljudi iz srca ‘Ndranghete, pisala sam o njima još 2008. godine - bila sam prva koja je tužena i izgubila sam na sudu. Za mene osobno ovaj val uhićenja je satisfakcija jer je ono, o čemu sam pisala, dovelo do rezultata - zahvaljujući Talijanima", rekla je ona.
Iako je njemačka policija surađivala u istrazi, osumnjičenici su uhićeni na temelju međunarodne tjeralice koju su raspisale talijanske vlasti, ukazuje Petra Reski. "Ova uhićenja ne bi se mogla dogoditi na temelju njemačkog zakona. U Njemačkoj sama pripadnost mafijaškoj organizaciji nije kazneno djelo. Morate biti u stanju dokazati aktualno kazneno djelo ili zločin", kaže ona za DW.
Gotovinom su se mogle kupiti i nekretnine
Njemačka već dugo ima reputaciju sigurnog utočišta za aktere organiziranog kriminala. Mnoge od racija bile su fokusirane na Tiringiju u istočnoj Njemačkoj, pokrajinu koja je postala mafijaško uporište nakon ponovnog ujedinjenja Istočne i Zapadne Njemačke. Tada je talijanska mafija ondje kupila niz nekretnina.
Već 2012. godine je tadašnji glavni tužitelj za borbu protiv mafije Roberto Scarpinato iz Palerma obavijestio njemački parlament o "nevjerojatnim tokovima novca iz Italije u Njemačku" i ukazao na brojne rupe u njemačkom Zakonu za sprječavanje pranja novca.
Ali Njemačka je gospodarstvo koje voli gotovinu. Do danas, za razliku od drugih članica EU-a, ne postoji ograničenje za gotovinsko plaćanje: u Španjolskoj je limit 2.500 eura, u Italiji 1.000 eura, a u Grčkoj 500 eura.
Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser planira uvesti limit od 10.000 eura, čime bi se zemlja uskladila s direktivom EU-a, ali pravni stručnjaci već se brinu je li to u skladu s njemačkim Ustavom.
Kako stvari stoje, u Njemačkoj možete potrošiti i do 10.000 eura u gotovini bez identifikacije (izuzetak: od 2020. morate pokazati osobnu iskaznicu kada potrošite više od 2.000 eura na plemenite metale). Sve ovo izuzetno olakšava pranje novca mafijaškim grupama.
Do travnja 2023. čak su se i nekretnine mogle kupiti gotovinom, što je bilo posebno unosno u gradovima poput Berlina, gdje tržišta nekretnina obećavaju astronomski profit.
Činjenica da su organizirane kriminalne grupe to iskorištavale kroz neprozirnu mrežu fiktivnih tvrtki poznata je još od 2016. godine, kada su procurili Panamski dokumenti.
za njemačke političare ulaganje mafije je nešto poput gospodarskog pokretača
"Ne možemo ovo nazvati probojem, ali možda je to djelomičan uspjeh u borbi protiv dijelova mafije. ‘Ndrangheta je nešto sa čime se suočavamo već dugo vremena", rekao je Andreas Frank, koji već tri desetljeća istražuje pranje novca u Njemačkoj.
On u svojoj knjizi "Prljavi novac" iz 2022. godine tvrdi da oprani novac podriva demokraciju u zapadnoj Europi. Kaže i da je umoran od opisivanja onoga što vidi kao nedostatak političke volje odgovornih da se s tim pozabave i dodaje: "Je li se nešto poboljšalo u borbi protiv pranja novca? Ne! Baš ništa."
Andreas Frank, koji je svjedočio pred Istražnim odborom Bundestaga 2012. zajedno s bivšim talijanskim državnim tužiteljem Robertom Scarpinatom, smatra da se šteta od organiziranog kriminala stalno podcjenjuje. "Mafija je vrlo opasna, ona podriva naše gospodarstvo", kaže ovaj publicist. "U legitimnom biznisu vrlo je teško konkurirati tvrtkama koje vodi mafija. A ‘Ndrangheta je samo jedna od mnogih mafijaških organizacija".
Tu je i nedostatak resursa, na koji se žali Središnji ured za istraživanje financijskih transakcija, kojem se pak predbacuje sporost u prijavljivanju sumnjivih slučajeva. A nadležni državni odvjetnici, koji u pravilu djeluju u granicama svojih saveznih pokrajina, žale se da ne mogu istraživati kaznena djela izvan svog područja nadležnosti, što otežava koordinaciju informacija.
Andreas Frank smatra da se strukturalni problemi svode na nedostatak osoblja u kombinaciji s kočenjem i ometanjem razmjene podataka između nadležnih organa. "Trebale su proći godine da 2021. i 2022. Središnji ured za istraživanje financijskih transakcija dobije pristup podacima koji su mu bili potrebni. Čak ni danas oni nemaju potpuni pristup", rekao je on za DW.
"U Njemačkoj nema političke volje za borbu protiv mafije, to je poanta. Zato što je za njemačke političare ulaganje mafije u privredu nešto poput gospodarskog pokretača. Novac dolazi, a oni ne žele znati odakle", smatra Petra Reski.
"Ako ne mogu provesti zakone protiv pranja novca, ne treba me čuditi to što sankcije protiv Rusije ne funkcioniraju. Ne znam čak ni gdje je sve pohranjeno rusko bogatstvo", zaključuje Andreas Frank za Deutsche Welle.
Hoće li se takva njemačka politika prema mafiji i njenom novcu nastaviti i nakon uhićenja članova ‘Ndranghete vidjet će se vrlo brzo.
