Veliki zaokret u autoindustriji: benzinci i dizelaši mogli bi ostati na tržištu. Evo što to znači za vozače

Europska unija mogla bi ublažiti planove o potpunom ukidanju novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine. Dogovor Njemačke i Francuske donosi značajan zaokret u dosadašnjoj politici smanjenja emisija i otvara mogućnost nastavka prodaje dijela vozila s benzinskim i dizelskim motorima, kao i hibrida, prenosi Reuters.

Njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron postigli su kompromis prema kojem bi se cilj smanjenja emisija CO₂ za nove automobile od 2035. godine promijenio sa 100 na 90 posto. Pritom proizvođači ne bi morali dodatno nadoknađivati preostalih deset posto emisija, što bi im omogućilo veću slobodu u razvoju različitih pogonskih tehnologija.

Takav pristup znači da bi se i nakon 2035. na europskom tržištu mogli nastaviti prodavati novi hibridni modeli te određeni automobili s benzinskim i dizelskim motorima. Merz se i ranije zalagao za promjenu postojećeg plana, koji smatra previše ograničavajućim za industriju, a postizanje dogovora s Francuskom predstavlja važan korak prema izmjeni dosadašnjeg smjera europske politike.

"Ukidanje motora s unutarnjim izgaranjem je sada povijest", izjavio je Merz nakon pregovora u Bruxellesu.

Podsjetimo, EU je 2022. godine usvojio pravila prema kojima bi od 2035. novi automobili trebali ostvarivati stopostotno smanjenje emisija CO₂ u odnosu na propisanu referentnu razinu. Ta je odluka izazvala zabrinutost među proizvođačima i zaposlenicima u automobilskoj industriji zbog mogućih posljedica za radna mjesta i budućnost proizvodnje klasičnih motora.

Ina Fassbender/Afp

Najavljene promjene trebale bi proizvođačima poput Volkswagena, Renaulta i Stellantisa omogućiti da nastave razvijati motore s unutarnjim izgaranjem usporedno s električnim vozilima. To je posebno važno u trenutku kada rast potražnje za električnim automobilima usporava, dok hibridna vozila i dalje zauzimaju značajan dio europskog tržišta, s udjelom od približno 35 posto prema navodima iz izvornog izvještaja.

Njemačka je, osim fleksibilnijih pravila za pogonske sustave, zagovarala i priznavanje alternativnih goriva kao dijela rješenja za smanjenje emisija. Među njima su sintetička e-goriva i biogoriva poput HVO100, koja bi mogla omogućiti nastavak korištenja određenih postojećih tehnologija uz nastojanje da se smanji njihov utjecaj na okoliš.

Dogovor obuhvaća i mjere za jačanje europske automobilske proizvodnje, što je bio jedan od važnih zahtjeva Francuske. Prema predloženom pristupu, državne subvencije za kupnju automobila bile bi dostupne samo za vozila proizvedena u Europskoj uniji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Europskom gospodarskom prostoru.

Ako promjene budu službeno usvojene, automobilska industrija dobila bi više vremena i prostora za prilagodbu, a prijelaz prema čišćem prometu ne bi se nužno temeljio isključivo na električnim automobilima.