StoryEditor
SvijetNARKOTICI

Veliki porast drogiranja u svijetu: Albanija prednjači po proizvodnji kanabisa i tranzitu heroina, a Ukrajina po laboratorijima za amfetamine

Piše Damir Pilić
2. srpnja 2022. - 19:20

Čini se da je pandemija potakla ljude da se drogiraju: Svjetski izvještaj o drogama 2022., koji je ovog tjedna objavio UN-ov Ured za droge i kriminal (UNODC), konstatira da je od početka pandemije širom svijeta došlo do porasta proizvodnje i konzumacije gotovo svih vrsta droga.

U prvoj godini pandemije (2020.) droge je uzimalo oko 284 milijuna ljudi u dobi od 15 do 64 godine, što je u odnosu na prethodno desetljeće povećanje od čak 26 posto. U izvještaju se ističe da mladi danas simultano rabe više droga, te da su razine konzumacije u mnogim zemljama veće nego kod prethodnih generacija.

Oko 11,2 milijuna ljudi u svijetu droge uzima intravenozno, od čega ih otprilike polovica boluje od hepatitisa C, a njih 1,4 milijuna od HIV-a, dok 1,2 milijuna ovisnika boluje i od hepatitisa C i od HIV-a.

- Brojke vezane uz proizvodnju i zapljene mnogih nedopuštenih droga dostižu rekordne vrijednosti. Istodobno, pogrešne percepcije o veličini problema i povezanim štetnostima onemogućavaju ljudima pristup skrbi i tretmanu te navode mlade na štetna ponašanja - upozorila je izvršna direktorica UNODC-a Ghada Waly.

'Europska tvornica kanabisa'

Posebna pažnja u izvještaju posvećena je posljedicama legalizacije kanabisa širom SAD-a u zadnje dvije godine. Među negativnim učincima navode se porast broja psihijatrijskih oboljenja, suicida i hospitalizacija (što se sve mahom odnosi na mlađe odrasle osobe), dok se u pozitivne učinke ubrajaju povećanje poreznih prihoda i smanjenje stope uhićenja zbog posjedovanja kanabisa.

U izvještaju se zaključuje da je legalizacija povećala svakodnevnu upotrebu kanabisa, odnosno da povećanje globalnih zapljena kanabisa u 2020. godini ukazuje na porast konzumacije ove droge tijekom pandemije. Pritom se kao jedna od vodećih zemalja svijeta po uzgoju i distribuciji kanabisa apostrofira – Albanija.

Konkretno, Albanija je po proizvodnji kanabisa sedma u svijetu, iza Maroka, Afganistana, Španjolske, Nizozemske, Pakistana i Libanona. Ne samo što Albanija proizvodi više kanabisa nego jedna Indija ili Iran, nego se u odnosu na svoju geografsku veličinu i broj stanovnika Albanija ispostavlja kao globalni šampion u ovoj vrsti proizvodnje.

Albaniju već dugo prati ovaj imidž, pa je državni vrh u Tirani još 2014. proveo veliku vojno-policijsku operaciju u selu Lazarat – koje se smatralo "europskom tvornicom kanabisa" – što je bio uvjet da Albanija dobije status kandidata za članstvo u EU. No, kako vidimo, albanski proizvođači u međuvremenu su se masovno vratili ovom konjukturnom ogranku agronomije.

Balkanska ruta

Albanija se u izvještaju spominje i kao jedna od tranzitnih točaka na balkanskoj ruti za transport heroina u Europu. Balkanska ruta od Afganistana vodi preko Irana i Turske do balkanskih zemalja, a preko njih do zapadne i srednje Europe. Otprilike polovica svih zapljena heroina i morfija u svijetu događa se duž ove rute.

Također, između 2020. i 2021. zabilježen je porast globalne proizvodnje opijuma za sedam posto (na ukupno 7930 tona), što se u izvještaju pripisuje povećanju proizvodnje u Afganistanu, iako je veći dio tog razdoblja, prije neslavnog povlačenja, opijumska polja kontrolirala američka vojska. Zli jezici bi rekli da je baš zato i došlo do povećanja proizvodnje.

U izvještaju se naglašava i rekordna proizvodnja kokaina, koja je u 2020. godini dosegnula 1982 tone, što je rast od 11 posto u odnosu na 2019. godinu. Porasle su i zapljene kokaina, pa je u prvoj godini pandemije zaplijenjeno rekordnih 1424 tone.

Podaci o zapljenama upućuju da se kokain masovno proširio i izvan dosadašnjih glavnih tržišta, Sjeverne Amerike i Europe, odnosno

da ga sve više kupuje Afrika i Azija. Kako je posrijedi najskuplja droga, i ovaj se podatak može čitati kao prilog tezi o ekonomskom slabljenju Zapada i jačanju globalnog Juga i Istoka.

Najteže je ženama

I metamfetamin obara sve rekorde – njegova se trgovina u zadnjih deset godina dramatično proširila i zemljopisno i po volumenu. Dok su od 2006. do 2010. zapljene metamfetamina prijavile 84 zemlje, u razdoblju od 2016. do 2020. taj se broj povećao na 117 država. Pritom su količine zaplijenjenog metamfetamina u razdoblju između 2010. i 2020. porasle peterostruko.

Preklani su, u odnosu na 2019. godinu, osobito povećane zapljene na dva najveća tržišta metamfetamina - u Sjevernoj Americi (sedam posto) i Jugoistočnoj Aziji (30 posto), što predstavlja rekordne brojke u obje regije.

U izvještaju se ističe da su zone ratnih sukoba "magnet za proizvodnju sintetičkih droga", osobito kad je područje sukoba u blizini velikih potrošačkih tržišta. Pritom se ističe primjer Ukrajine.

Čak i prije ruske agresije u veljači, podaci su ukazivali da je krijumčarenje heroina kroz Ukrajinu bilo u porastu, kao i proizvodnja kemijskih droga. Predratni podaci kažu da se od 2019. do 2020. broj lociranih tajnih laboratorija u Ukrajini povećao sa 17 na čak 79, pri čemu je 67 tih laboratorija proizvodilo amfetamine (u odnosu na samo pet iz 2019. godine).

Ujedno, to je i najveći broj ilegalnih laboratorija za proizvodnju drogu koji je 2020. prijavljen u bilo kojoj zemlji svijeta.

U zaključku izvještaja ističe se težak položaj žena ovisnica, koje predstavljaju 45-49 posto konzumenata amfetamina, ali čine samo jednu od pet osoba u tretmanu zbog poremećaja povezanih s uporabom amfetamina.

Uz to, izvještaj naglašava i širok raspon uloga koje žene imaju u globalnoj ekonomiji kokaina: od uzgoja koke, preko švercanja malih količina droge do prodaje krajnjim potrošačima i krijumčarenja u zatvore.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. kolovoz 2022 01:21