"Spreman sam za izbore. Mislim, mi smo spremni ako je to potrebno", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski 8. rujna, kako prenosi France 24, dodajući da podržava međunarodne promatrače jer "nama nije ključno održavanje izbora, nego njihovo potvrđivanje".
Američki senator Lidsay Graham, republikanac, bio je u skupini koja je posjetila Kijev 23. kolovoza i tad je otvoreno pozvao Zelenskog da organizira izbore. Reuters je tada tumačio da se izbori ne mogu održati zbog ratnog stanja koje se produljuje svakih 90 dana. Zakon istječe 15. studenoga, zbog čega nisu održani parlamentarni izbori koji su trebali biti u listopadu. Predsjednički izbori bili su predviđeni u ožujku iduće godine i sve je veći diplomatski pritisak i iz Europe da se tad i održe. Zelenski je u četvrtak bio u Granadi, na sastanku Europske političke zajednice, gdje se vjerojatno i o toj temi razgovaralo na bilateralnim susretima iako nije bila u središtu, piše Jutarnji list.
Zelenski je još Grahamu odgovorio da je potrebno osigurati oko 130 milijuna dolara kako bi se proveli izbori koji će imati sigurnosni izazov - kako ih organizirati na područjima koja su stalno pod udarom ruskih agresora, kako jamčiti da oni neće kumulativno napadati biračka mjesta. Otvorio je i pitanje 6 milijuna osoba koje su izvan Ukrajine, a imaju pravo glasati te što s okupiranim područjima na kojima je Rusija nedavno provela izbore. Tema je izazvala interes u ukrajinskoj javnosti, gdje većinski glasovi civilnog društva traže da se o tome ne razmišlja, peticiju protivljenja potpisalo je 114 istaknutih aktivista civilnog društva.
Kontrola medija
"Na izborima se radi o slobodi govora, slobodi kretanja, nepostojanju cenzure, komunikaciji s biračima, aktivnostima političkih stranaka itd. Sve to ne može se jamčiti u vrućoj fazi rata", rekla je Olga Aivazovska, predsjednica odbora Građanske mreže Opora, ukrajinskog nadzornika izbora, u rujnu europskom izdanju Politica.
"Takvi izbori bili bi daleko od čina demokracije tijekom rata. Država bi mogla dobiti vladare koje bi birali samo građani dijela Ukrajine koji nije okupiran od Rusije. Pomoći će to Kremlju da utvrdi novu geopolitičku realnost kontrole nad drugim dijelom Ukrajine", dodala je.
Opozicija se također većim dijelom protivi tvrdeći da je gotovo nemoguće provesti kampanju u uvjetima vladine kontrole medija, a nije jasno i bi li se moglo razgovarati o svim temama, uključujući stanje na ratištu. Upozoravaju i da se vojnici ne mogu kandidirati, a postoje mnogi koji bi, smatra opozicija, stali na njihovu stranu i donijeli im velik broj glasova. Točka je to na kojoj se lomi presudno pitanje, protukandidata predsjedniku Zelenskom. Prije tri mjeseca zapadne analitičke kuće objavile su da postoji više točaka spora predsjednika i generala Valerija Zalužnog, zapovjednika vojske.
Ankete u Ukrajini potvrđuju da bi Zalužni bio najopasniji konkurent Zelenskom na izborima: posljednja anketa Ujedinjene Ukrajine, istraživačke skupine, navodi da Zelenskom vjeruje 91 posto ispitanih, a Zalužnom 87 posto, što se nalazi gotovo u području statističke pogreške. Zalužni ima veliku prednost jer je istraživanje, koje je prošli mjesec objavila Zaklada za demokratsku inicijativu Ilko Kučeriv, pokazalo da 78 posto ispitanih smatra Zelenskog izravno odgovornim za korupciju koja je drugi najveći problem u zemlji, odmah nakon ruske agresije.
Zašto se toliko energije troši na Bahmut?
Treći kandidat, Serhij Pritula, organizator mreže koja pomaže vojsci još od 2014. godine, također stoji dobro, vjeruje mu 81 posto ispitanih. Najava izbora bi na scenu izvela i druga lica, Vitalija Klička, gradonačelnika Kijeva, primjerice, koji također nije u dobrim odnosima s predsjednikom. Zbivanja na bojištu, gdje je očito da protuofenziva neće probiti ruske obrambene linije, ne idu u prilog Zelenskom koji je najavljivao oslobađanje cijele zemlje. Istovremeno se ti trendovi neće toliko zrcaliti na podršci Zalužnom jer javnost većinom odgovornost za neuspjeh pripisuje političkom vrhu. Pitanje na koje Zapad uporno traži odgovor je zašto se toliko energije troši oko Bahmuta, grada bez strateške važnosti.
Zagovornici izbora iz inozemstva smatraju da je potrebno vidjeti, nakon dvije godine rata, kakvo je raspoloženje javnosti, osobito zbog mogućih pregovaračkih inicijativa koje ne bi smjele biti politizirane. Dio ukrajinske javnosti također smatra da je potrebno organizirati izbore jer bi njihovo odgađanje moglo potrajati, što bi dovelo u pitanje podršku vlastima.
Sam van der Staak, europski direktor Međunarodnog instituta za demokraciju i izbornu pomoć, rekao je Politicu da je "Ukrajini, i zbog izazova s kojima se suočava, takvo uključivanje u donošenje odluka sad važnije nego ikad. Ako spustimo ljestvicu za Ukrajinu, to bi bilo u suprotnosti sa željama same zemlje da bude tretirana kao puna demokracija, a možda bi čak i pothranilo zloćudne priče", piše Jutarnji list.
