"Od svoje 13. godine sam željela operirati nos. Čula sam da su turski liječnici jako dobri u tome. Nekoliko mojih prijateljica su imale operiracije i bile su jako zadovoljne." Zbog toga je 28-godišnja Amerikanka Benita Paloja odlučila operirati nos u Turskoj. Za DW kaže da nije imala komplikacija i da se vratila kući sedam dana kasnije.
Ova mlada žena, koja radi puno radno vrijeme u financijskom sektoru, a uz to radi i kao model, danas je samouvjerena, a kao model dobiija više poslova nego prije. Oduševljeno govori i o svestranoj skrbi na klinici u kojoj je bila. I danas je, kaže, u kontaktu s liječničkim timom. "Mogla sam se operirati u SAD-u i platiti 30.000 dolara za to, ali ovdje sigurno ne bih imala brigu i pomoć koju sam dobila u Turskoj", kaže ona za Deutsche Welle.
Turska je od pandemije doživjela pravi procvat zdravstvenog turizma. Prema podacima nadležne državne agencije USHAS 671.000 pacijenata došlo je u Tursku iz inozemstva 2021. godine i koristilo zdravstvene usluge. Godinu dana kasnije broj se gotovo udvostručio na 1.25 milijuna. A u prvih šest mjeseci prošle godine je registrirano već 746.290 zdravstvenih turista u zemlji.
Ukupni prihodi iznosili su više od 1,73 milijarde dolara u 2021. Godinu dana kasnije prihod je premašio 2,12 milijardi. U prvoj polovici 2023. zabilježeni su prihodi od iznad 1,04 milijarde – što je malo ispod cilja. Stručnjaci procjenjuju da je razlog vjerojatno razorni potres koji je početkom 2023. godine pogodio Tursku, a u kojem je stradalo više od 50.000 ljudi.
Nijemci na prvom mjestu
Prema podacima Međunarodnog društva za estetsku i plastičnu kirurgiju (ISAPS), najviše stranih gostiju u 2022. bilo je iz Njemačke, a slijede Velika Britanija i Švicarska. Najpopularniji nekirurški zahvati bili su botox i tretmani hijaluronskom kiselinom protiv bora. Kada je riječ o operativnim zahvatima liposukcija, rinoplastika i povećanje grudi zauzeli su prva tri mjesta.
I ekstenzije nogu također postaju sve atraktivnije u Turskoj. Prije svih muškarci sa Zapada koji su nezadovoljni dužinom nogu podrvragavju se operaciji. Među njima je 31-godišnji Ash* iz SAD-a. On je, kaže, uvijek bio nezadovoljan proporcijama svog tijela. Sada je, kaže ponosno, visok 1,84, što je 12 centimetara viši nego prije. I osjeća se, kaže, bolje. "Bilo je jako bolno i razdoblje oporavka trajalo je nevjerojatno dugo", prisjeća se, ali smatra da se sve to isplatilo. Operacija mu je, kako kaže, povećala šanse kada je riječ o flertu i sada uživa više poštovanja.
Iskusnom ortopedu Yunus Öc iz Istanbula je samo u posljednje dvije godine obavio je više od 200 operacija produljenja nogu. "U prošlosti sam izvodio ovaj postupak iz medicinske nužde, nakon nesreće ili zbog poremećaja rasta ili niskog rasta", kaže on. No, nastavclja, posljednjih godina sve više mu ljudi dolazi iz estetskih razloga. Pretpostavlja da će se broj tih postupaka za tri do pet godina rapidno povećati. No, istodobno i upozorava. "Za razliku od operacije nosa ili grudi, produljenje nogu ima veće posljedice, ako se na koncu izostane željeni rezulat", kaže on.
Slučajevi trovanja zbog želučanog botoxa
Sve je više izvještaja o neuspješnim estetskim zahvatima u Turskoj. Prije godinu dana Institut Robert Koch izvijestio je o 27 slučajeva trovanja do kojih je došlo nakon tretmana želuca botoksom. Tijekom ovog zahvata, botox se ubrizgava u zid želuca kako bi se stvorio osjećaj sitosti za duži period. Međutim, ova metoda je imala ozbiljne nuspojave za neke pacijente. Došlo je do slabosti mišića, zamagljenog vida, otežanog disanja, pa čak i do simptoma paralize.
Sredinom siječnja je i jedno tzv. i "brazilsko podizanje zadnjice", obavljeno u Istanbulu, završilo kobno. Majka troje djece iz Engleske doživjela je srčani udar četiri dana nakon operacije - izazvane masnom embolijom, javljaju britanski mediji. Pri takozvanom "Brazilian Butt Lift" stražnjica se podstavlja i povećava vlastitom masnoćom, a to je dovelo do smrti ove mlade majke.
Turska je puno jeftinija
Zašto se ovakvi slučajevi ponavljaju? Jesu li liječnici ili klinike u Turskoj nedovoljno kompetentni? Susanne Punsmann, njemačka stručnjakinja iz savjetovališta za potrošače, misli da ne treba paušalizirati. "I u Turskoj, kao i u Njemačkoj, postoje dobri i loši praktičari", naglašava i podsjeća da pojam "estetski kirurg" nije zakonom zaštićen. Dakle, to može postati bilo tko.
Zbog toga ona zainteresiranima preporučuje da se prije planiranog zahvata dobro raspitaju koje kvalifikacije imaju liječnici ili koliko su često već izvodili planirane zahvate. Liječnici s odgovarajućim kvalifikacijama imaju naziv ‘specijalista plastične i estetske kirurgije‘. "Ali i drugi liječnici - često kirurzi, dermatolozi i ginekolozi - također smiju obavljati estetske operacije", dodaje ona.
Također je važno vidjeti ima li liječnik ili klinika certifikat koji je u skladu s europskim standardima, poput ISO simbola, koji između ostalog označava da se tu provodi redovita kontrola. Uz to bi se pacijenti trebali informirati i o korištenom materijalu, te, ako je potrebno, o laboratorijukoji obrađuje te materijale.
Oprez kada je riječ o ilegalnim ordinacijama
I Ali Ihsan Ökten iz Turskog udruženja liječnika (TTB) izvještava o opasnosti od necertificiranih ordinacija i klinika te poziva na oprez. Po njegovom mišljenju, snažno propagirani zdravstveni turizam dovodi do komercijalizacije zdravstva koje sve više postaje profitni biznis.
Činjenica je da je tržište vrlo konkurentno. Klinike agresivnim oglašavanjem, SMS i WhatsApp porukama te niskim cijenama pokušavaju privući što više kupaca. "Odlučujući kriterij za liječenje u Turskoj često je niska cijena. Moguće su uštede od 30-70 posto", kaže stručnjkinja za pitanja potrošača Punsmann i navodi dva primjera: Povećanje grudi u Njemačkoj, kaže, često stoji od 4500 eura naviše. U Turskoj se to može uraditi već za 2500 eura. U Düsseldorfu, kako kaže Punsmann, smanjenje želuca košta oko 12.500 eura, dok je u Turskoj dovoljna tek trećina iznosa. Upravo kada je riječ o postupcima koji uključuju velike troškove se u Turskoj može uštedjeti mnogo novca, a to, kaže Punsmann, povećava spremnost za preuzimanje rizika, piše DW.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....