StoryEditor
Svijetslobodni pad

Turizam na respiratoru: Talijani i Francuzi okreću se svojim gostima, Španjolci ljuti na vlast zbog nepopuštanja mjera obaveznog odlaska u karantenu

Piše Davor Krile
21. svibnja 2020. - 15:45
Španjolske turističke radnike je šokirala nedavna najava premijera Pedra Sancheza o obaveznoj 14-dnevnoj karanteni za strane turistePau Barrena/AFP

Prema procjenama Svjetske trgovinske organizacije (WTO), pad turističkog prometa u 2020. mogao bi dosegnuti 80 posto na globalnoj razini. Projekcije govore da će time najviše biti pogođena Europa, na koju ionako otpada više od 60 posto međunarodnih turističkih putovanja.

Apsolutni rekorder po dolasku inozemnih gostiju u svijetu je Francuska, koja je u 2018. zabilježila gotovo 90 milijuna stranih posjeta.

Samo Pariz godišnje posjeti 45 milijuna turista od čega su 70 posto stranci, no u Hotelu de Matignon, sjedištu francuske vlade, duboko su svjesni da će ove godine gledati neki posve drugi film. Najavljujući okretanje zemlje domaćim turistima, francuski premijer Edouard Philippe je najavio da će Francuzi u srpnju i kolovozu moći provoditi svoje odmore u Francuskoj. Pristup francuskim plažama je dopušten prije tek nekoliko dana, ali restorani i hoteli su i dalje zatvoreni u cijeloj zemlji, najmanje do 2. lipnja.

Španjolske turističke radnike je šokirala nedavna najava premijera Pedra Sancheza o obaveznoj 14-dnevnoj karanteni za strane turiste.

Dok u drugim sredozemnim zemljama raspravljaju o skorome otvaranju hotela i plaža, socijalistička vlada želi izvanredno stanje i karantenu po potrebi produljiti sve do početka srpnja. Zemlja je peta po smrtnosti od koronavirusa u svijetu, no i europski rekorder po prihodima od turizma (71 milijarda eura u 2019.), te potencijalno najveći turistički gubitnik. Zbog svega je Sanchezov kabinet izložen sve snažnijim pritiscima oporbene Narodne stranke (Partido Popular) protiv daljnjeg produljenja protuepidemijskih mjera.

Tisuće Nijemaca, Britanaca i Francuza imaju svoje vikendice i kuće na španjolskoj obali, pa iz njihovih zemalja također dolazi zahtjev za otvaranjem granica. Španjolska vlada se pak boji da bi time uvezli virus budući da Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno ima najviše oboljelih u Europi.

Italija, s prosječnim godišnjim utrškom od turizma od 45 milijardi eura, najavljuje otvaranje granica za strane turiste početkom lipnja. Turističkoj branši gosti su nužno potrebni, osobito oni bogatiji od kojih ne profitiraju samo hoteli i restorani nego i poznate talijanske trgovine dizajnerske odjeće, obuće i nakita.

No, vlada Giuseppea Contea svjesna je negativnog publiciteta iznimno ubojite talijanske epidemije, te im je primarna strategija također okretanje zemlje domaćim turistima. Kako bi ohrabrila svoje građane da i prije ferragosta krenu u domaće hotele, plaže i kampove, država će bonovima od 500 eura po kućanstvu subvencionirati odmor prosječno imućnih Talijana u Italiji. Subvenciju ukupne vrijednosti od oko 2,5 milijarde eura moći će koristiti oko pet milijuna obitelji s malim ili srednjim prihodima.

Grčka se zbog prezaduženosti, ali i visoke ovisnosti svoje radne snage o turizmu (gotovo 30 posto stanovništva zaposleno je u ovoj branši) nalazi u vrlo nezahvalnoj situaciji, premda je epidemiju svladala vrlo efikasno i u samome začetku.

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) zato procjenjuje da će Grci u predstojećem razdoblju imati najveći gospodarski pad od svih njezinih članica, no takav poredak važi zato što Hrvatska još nije članica OECD-a.

"Hrvatska je zemlja Europske unije koja najviše ovisi o turizmu", piše švicarski dnevnik Neue Zürcher Zeitung, podsjećajući da na prihode od turizma otpada čak četvrtina hrvatskog BDP-a.

Premda su nam komparativne prednosti u kratkim relacijama koje se iz ključnih europskih država mogu prijeći automobilom, švicarski dnevnik napominje da je ključna mana našeg turizma izrazita sezonalnost, te Hrvatska propuštenu priliku u srpnju i kolovozu neće biti u stanju nadoknaditi kasnije. S kalkulacijom hrvatskog turističkog pada do 80 posto, lanjska zarada od 12 milijardi eura ove bi godine tako mogla spasti na ciglih dvije milijarde.

Svijetliji scenarij podrazumijeva kakvu-takvu normalizaciju europskoga života u narednih mjesec-dva. Najsvježije vijesti, međutim, ne daju baš naslutiti neki realni optimizam: WHO upozorava kako je na jučerašnji dan zabilježen najveći broj novooboljelih u svijetu, Danci objavljuju nisku stopu imuniteta i visoku mogućnost novoga vala epidemije, a britansko sveučilište Cambridge zakazalo je online nastavu za čitavu sljedeću akademsku godinu…

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. rujan 2020 08:28