Moskva je dugo dumala kako i na kojoj razini reagirati na Deklaraciju summita u Ankari koja ima šest članaka. Odlučili su da se oglasi Marija Zaharova, glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova, koja se referirala na Grenland: "Amerikanci ne kriju svoje razočaranje Sjevernoatlantskim blokom. Pitanje Grenlanda ne rješava se prema američkom scenariju". Kada tomu dodamo njezinu tezu da na summitu "nisu nestale pukotine u transatlantskom savezu", jasno je da je Moskva pokušala ishod sastanka na vrhu opisati krahom kako bi barem pokušala sakriti element koji im predstavlja najveći problem, piše Jutarnji list.
"Konstruktivna agenda za NATO ostaje nizak prioritet. Opći smjer ostaje nepromijenjen - militarizacija europskog kontinenta, usmjerenost na jačanje obrambenih sposobnosti, pripremu oružanog sukoba s Rusijom i, naravno, pomoći Ukrajini, koju radikalni elementi unutar saveza iskorištavaju kako bi postigli iluzorni cilj - nanijeti našoj zemlji ‘strateški poraz‘", tumači Zaharova.
Kremlj je, neprijeporno, ostao zatečen summitom. Deklaracija summita u Den Haagu prošle godine o toj je državi navela, na kraju točke 3: "Saveznici ponovno potvrđuju svoje trajne suverene obveze pružanja potpore Ukrajini, čija sigurnost pridonosi našoj". Ankara točku 4 počinje: "Ukrajina pridonosi transatlantskoj sigurnosti, a saveznici stoje ujedinjeni u našoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini u obrani njezine slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta". Pojačan diplomatski izričaj.
težina Trumpove podrške ukrajinskim napadima
Moskvu možda ni ta definicija, koju je podržao i SAD, ne bi toliko uznemirila da Trump nije rekao da je ukrajinski predsjednik "odradio nevjerojatan posao" i "bio vrlo učinkovit" u ratu. "Zapravo smo razvili dobar odnos. Teško je povjerovati", dodao je. "Trumpov ankarski okret od otvorene kritike Volodimira Zelenskog do dopuštenja ukrajinskom vođi da proizvodi američko oružje bio je istaknuti trenutak summita čelnika NATO-a u Turskoj", piše The Financial Times.
Američki predsjednik nije napravio kopernikanski zaokret, obrat, ali svakako je riječ o važnom taktičkom okretu. Pomno praćenje Trumpovih izjava proteklih tjedana dalo je naslutiti rekonfiguriranje politike koja se ogleda u najavi da bi Ukrajina mogla proizvoditi proturaketne sustave Patriot. U tom je kontekstu i prenošenje njezina naprednog znanja proizvodnje besposadnih letjelica američkim tvrtkama. Moglo bi se reći da je "ankarski okret" počeo odlaskom Zelenskog u zaljevske zemlje tijekom rata protiv Irana, kada im je ponudio ukrajinsko iskustvo obrane od iranskih dronova.
Oni su također jedan od razloga u promjeni ukupnog pogleda saveznika na Ukrajinu, koja više nije samo primateljica pomoći, nego i pružatelj sigurnosti, što je važno Trumpovu transakcijskom umu. Uz veliku rezervu, ovaj bi se trenutak mogao usporediti s izjavom hrvatskog diplomata Vladimira Drobnjaka nakon početka operacije "Oluja" novinarima u UN-u u New Yorku: "Hrvatska nije problem, nego rješenje". "Rusima je sve teže braniti vlastiti zračni prostor. Nadamo se da to znači da će se sada stvoriti prostor za pregovore o završetku ovog rata", rekao je američki državni tajnik Marco Rubio u Ankari.
Izjava o Patriotima izazvala je najveći interes, ali smatram da veću težinu nosi Trumpova izjava o podržavanju ukrajinskih napada na ciljeve duboko unutar ruskog teritorija, što je Bidenova administracija dopuštala tek ograničeno i kasno. "To je eskalacija, ali je i eskalacija koja bi mogla pomoći u okončanju rata", rekao je Trump.
Putinova laž o Kostjantinivki
U taj kompleks treba dodati i uspješnu obranu Ukrajine na bojnom polju, u što Putin nije uspio razuvjeriti američkog predsjednika u telefonskom razgovoru ovoga vikenda. Kostjantinivka nije pala, kako tvrdi Putin; ruske su snage u nju ušle i prije nego što je to kremaljski car obznanio, kontroliraju ili su se infiltrirale u gotovo trećinu grada. Procjenjuje se da bi Rusija, ako uspije pronaći dovoljno ljudstva, mogla osvojiti grad do kraja godine.
Putin se pokazao slabijim u odnosu na sastanak na Aljasci u kolovozu prošle godine i to je utjecalo na Trumpov stav. Iz izjava Jurija Ušakova, savjetnika kremaljskog cara, nakon telefonskog razgovora Trumpa i Putina, može se zaključiti da Moskva nije ostvarila očekivano. Rus je opet bajao o "ogromnom potencijalu obostrano korisne suradnje", na što je Trump odgovorio da je preduvjet što prije zaustaviti rat u Ukrajini.
Rusija se preigrala, uvjerena da će Trumpu i njegovim pregovaračima mašući pred nosom unosnim poslovima zadržati njihovu naklonost. Kriza u Zaljevu promijenila je prioritete. "Relativno je jednostavno, Trump voli pobjednike. A Ukrajina je nedavno počela pobjeđivati", rekao je FT-u NATO-ov diplomat. Američki senator Chris Coons, demokrat, dodaje da Trump "počinje shvaćati da Putin vjerojatno ne može pobijediti i da riskira ugled i ulogu nastavljajući ga podržavati".
Trump je Zelenskom u Ankari rekao: "Vršimo pritisak na Putina. Ne mislim da mu se sviđa što se događa... Ne mislim da je oduševljen onim što se događa". Trump ipak čuva odnose s Putinom, on je njegov dragi autokrat. Novinarima je u zrakoplovu na povratku iz Ankare rekao da je njegov odnos s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i dalje "vrlo dobar". Bilo je najavljeno da će s njim razgovarati u srijedu, nakon sastanka sa Zelenskim, ali o tome nema - još - informacija, piše Jutarnji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....