Zamislite vladu u kojoj bi ministar znanosti bio Davorin Domazet Lošo, kulture Velimir Bujanec, zdravstva dr. Ante Pavlović, a gospodarstva Nenad Bakić. Veliki demokratski uzor preko Atlantika gazi upravo tim smjerom u definiranju novih dužnosničkih standarda.
Nakon Elona Muska kao glavnog antibirokrata, J.D. Vancea kao potpredsjednika, Matta Gaetza na čelu pravosuđa i dr. Mehmeta Oza na čelu zdravstva, objavljeno je i ime buduće preporoditeljice američkog obrazovnog sustava. Riječ je o Lindi McMahon, osnivačici američke lige za kečerska natjecanja. Promotorica i organizatorica imbecilnih mečeva Hulka Hogana i drugova, klasične zabave za ljude čiji je mentalni doseg trajno usidren na razini predškolskog uzrasta, ubrzo će dobiti priliku temeljito reorganizirati američki prosvjetni sustav. Stremila je ministarstvu trgovine, no funkcija je već popunjena pa je nju, eto, dopalo obrazovanje. Što uopće može poći po zlu?
Možda tek to da se na kraju ipak ne obistine Trumpova obećanja iz kampanje kako će "američko obrazovanje premjestiti natrag u savezne države", a što zapravo znači da će McMahon biti posljednja ministrica američkog obrazovanja ikad. Zanimljivo je da navlas isti program u praksi upravo provodi "argentinski Trump" Javier Milei.
On u ime štednje diljem Argentine gasi brojne fakultete i sveučilišta, javno tvrdeći kako ionako ne služe ničemu, nego "šire zlo puneći glavu mladeži marksističkim idejama". McMahon zasad još nije tako otvorena, no još od 2010. snažno zagovara uvođenje tzv. čarter-škola u američku praksu (koja zasad poznaje samo privatne i državne).
Što li se samo krije iza tog inovativnog modela koji školu stavlja u pojmovnu ravan s autobusom, brodom ili zrakoplovom? U biti ništa novo, tek stara ostapbenderovska profiterska zamisao po načelu "ideje naše – benzin vaš". Riječ je o davanju škola u čarter, tj. zakup pomno odabranim privatnicima koji bi nastavili primati novac za organizaciju nastave iz državnoga budžeta, ali zato ne bi odgovarali državi ni za provedbu propisanog obrazovnog programa ni za obrazovne rezultate. Radi se, kakve li genijalne zamisli, o posve privatnim školskim ustanovama koje se obilno subvencioniraju javnim novcem a da se pritom ni za što ne propituju. Sličan je koncept svojedobno u hrvatskoj političkoj praksi gurao bivši premijer Ivo Sanader (tada je to nazivano "javno-privatnim partnerstvom").
Linda McMahon je u vrijeme prve Trumpove administracije vodila Upravu za malo poduzetništvo, a trenutno je supredsjednica njegova tranzicijskog tima koji se priprema za primopredaju vlasti. Rođena je u Sjevernoj Karolini i završila je studij francuskog jezika. Nakon što je sa suprugom formirala hrvačku ligu za naivne gledatelje (WWE), godinama nije uspijevala kao republikanska kandidatkinja proći ni u Kongres ni u Senat, a imala je velike političke ambicije. Spasio ju je Donald Trump angažmanom u svojoj prvoj kampanji. Nakon što je Trump napustio Bijelu kuću 2020., bila je predsjednica njegova think tanka America First. McMahon je i privatno bila iznimno odana svom šefu koji joj je ispunio političke žudnje, te je među rekordno velikim republikanskim donatoricama za Trumpov reizbor, s više od sedam milijuna dolara kućnih donacija.
Više je nego nadrealno što je kod Trumpa Lindu McMahon na koncu nominiralo za dužnost posljednje američke ministrice obrazovanja. Prije 20-ak godina, u sklopu popularizacije hrvačkih turnira s Hulkom Hoganom i ostalima, pokrenula je program GET REAL kroz djelovanje World Wrestling Entertainmenta, odnosno produkcijske kuće za organizaciju kečerskih mečeva. Službeno je taj program predstavljan kao platforma za poticanje pismenosti kod mladih preko postera i bilboarda koji su zapravo promovirali hrvačke superzvijezde (i zaradu putem njihovih turnira).
Danas je Lindi McMahon to glavna referencija za dužnost ministrice "jer se dokazala u opismenjavanju mladih". Ima neke više pravde u tome što će i u iduće četiri godine vjerojatno obrazovati nove američke generacije na posve isti način: predajom javnog školstva u posve slobodne ruke odabranih privatnih profitera. Koji će se, uz proizvodnju zatucanih, novih birača političkih opsjenara poput Trumpa, jamačno i vrhunski zabavljati.
A za planirano konačno zatvaranje ministarstva školstva novom američkom predsjedniku ipak će biti potrebno malo više od odane donatorice na funkciji ministrice. Taj bi potez, ako do inicijative dođe, iziskivao odobrenje Kongresa i supervećinu u Senatu, a što podrazumijeva i potporu demokrata. Trump će zato vjerojatno postupno gurati svoj plan, uz hiperprodukciju javnih optužbi na račun skupoće američkog obrazovnog sustava. Sredstva za prosvjetu u SAD-u su u ovoj godini, inače, iznosila manje od dva posto saveznoga proračuna: ciglih 238 milijardi dolara.