StoryEditorOCM
Svijetsredište ‘pakla‘

‘Tko se igrao životima zbog profita?‘: zaposlenik bolnice iz Bergama traži kolektivne ostavke odgovornih za katastrofu u Italiji

Piše D.K.
7. travnja 2020. - 19:38

Lombardija je diljem svijeta postala sinonim za europsko središte pakla u epidemiji koronavirusa. Regija s gotovo 10 tisuća mrtvih i preko 50 tisuća oboljelih još uvijek na dnevnoj razini broji stotine mrtvačkih sanduka, ali su donedavne brojke sad ipak u opadanju. U javnosti se, slijedom toga, sve češće postavljaju pitanja zbog čije je krivnje, sporosti i kalkulantstva Lombardija baš tako strašno morala stradati i hoće li netko za tragičnu bilancu uskoro snositi odgovornost?   

Corriere della Sera danas donosi otvoreno pismo medicinskog tehničara koji još uvijek radi u bolnici za Covid-19 u Bergamu, te iz prve ruke svjedoči o kaosu i greškama unutar sustava. On smatra da bi, čim se malo primiri izvanredna stiuacija, čitava lombardijska vlada i odgovorni u Agencijama za zaštitu zdravlja morali dati kolektivne ostavke zbog neshvatljive ignorancije i neodgovornosti na početku pandemije.

B.T., kako su ga nazvali urednici Corriere, opisao je kako su on i supruga koja kao liječnica vodi jednu zdravstvenu ustanovu, za prvi slučaj oboljelog od Covida-19 čuli u petak 21. veljače. Sutradan je jedan pacijent njegove supruge trebao biti prevezen na hitnu pomoć, te je u pratnji medicinara odveden u Alzano, na trijaži dobio niski prioritet i umjesto hospitalizacije bio otpušten kući.

Samo dan poslije, priča talijanski medicinar, hitna pomoć u Alzanu zatvorila se zbog Covida, pa je njegova supruga pokušavala doći do informacija jesu li njezini kolege i pacijent za boravka u Alzanu možda bili izloženi opasnosti. Uporno je nazivala sve, od regionalnih brojeva zdravstvenih ustanova, preko 112, pa do bolnice u Alzanu, ali joj nisu htjeli otkriti nikakve informacije ni o vremenu izbijanja zaraze ni o nositeljima, a zbog navodne privatnosti pozitivnih osoba.

Tek je privatnom istragom među zdravstvenim djelatnicima liječnica uspjela rekonstruirati da su njezine kolege i pacijent stigli u bolnicu prije koronapozitivnih, te je tako uspjela smanjiti brigu u ustanovi u kojoj je zaposlena.

Mnogi drugi, međutim, nisu bili te sreće. Štoviše, Hitna pomoć u Alzanu, samo par sati nakon što je zatvorio njezin medicinski ravnatelj, odlukom Agencije za zaštitu zdravlja iz Bergama iznova je dekretom otvorena, i to bez ikakvih mjera zaštite, dezinfekcije ili slično. Tko je donio takvu odluku? Tko se igrao životima zbog profita? – postavlja javno pitanje lombardijski medicinar.

Posljedica takvih reakcija Lombardije na ovaj virus bila  je kasnija mrtva trka sa zbrinjavanjem golemoga broja zaraženih u bolnice i stravičnim fatalnim posljedicama. Cijena života u Bergamu iznosila je, upozorava B.T., 850 milijuna podijeljeno s konačnim brojem žrtava koje još uvijek pristižu.

On podsjeća kako su nakon bitke za Caporetto (kod Kobarida je talijanska strana pretrpjela ogromne gubitke u 1. svjetskom ratu) čitava tadašnja vlada i vrhovni zapovjednik vojske, maršal Luigi Cadorna, podnijeli ostavke. Isto se očekuje i od svih odgovornih u lombardijskoj vladi, ne praveći razlike između lijevih koji su slavodobitno vikali „Milano neće zaustaviti život!“ (lijevi gradonačelnik Milana Giuseppe Sala) ili desnih koji su na facebooku poručivali „Sve ćemo opet otvoriti!“, poput Mattea Salvinija.

Svi koji su stavili ekonomske interese prije zdravlja ljudi, okrvavili su ruke i odgovorni su za tragediju – zaključuje medicinar iz Bergama u milanskim dnevnim novinama. Odbijajući titulu heroja, on tek traži da se njega i njegove kolege radije naziva „lavovima za janjce“, te poručuje da se ne smije odustati od traženja odgovornih, „jer nema većega grijeha od brisanja sjećanja na one koji su se žrtvovali“.

Corriere della Sera je i vlastitom novinarskom istragom o zbivanjima u Lombardiji na početku epidemije došla do zaključka da je za kasniju katastrofu bilo presudno šest prvih kobnih dana u provinciji Bergamo, te općinama Nembro i Alzano. Odgovorni su uporno odbijali proglasiti crvenu zonu, tj. sigurnosni epidemiološki kordon oko ovih područja od 3. do 9. ožujka, premda su brojke nesumnjivo upućivale da su postale snažni inkubatori koronavirusa: Alzano je tad brojio 55 zaraženih, Nembro 107, a provincija Bergamo čak 1245.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. studeni 2022 13:07